Pokušaji grčke obalske straže da odvuče ribarski brod koji je prevozio stotine migranata vjerovatno su doveli do potonuća broda, pokazala je nova istraga “Guardiana” i medijskih partnera, koja je pokrenula dodatna pitanja o tragediji, u kojoj je stradalo oko 700 ljudi.
Brod koji je prevozio migrante iz Libije u Italiju potonuo je kod obala Grčke 14. juna. Preživjela su 104 putnika, dok je oko 700 migranata stradalo.
Novinari i istraživači su obavili više od 20 intervjua sa preživjelima i oslanjali se na sudske dokumente i izvore obalske straže kako bi izgradili sliku o propuštenim prilikama za spasavanje i ponudama pomoći koje su ignorisane.
Više preživjelih je reklo da su pokušaji grčke obalske straže da odvuče brod na kraju doveli do potonuća. Obalska straža oštro je demantovala da je pokušala da odvuče brodić.
Noć kada se brodić prevrnuo, 47 nautičkih milja od Pilosa u jugozapadnoj Grčkoj, rekonstruisana je korišćenjem interaktivnog 3D modela čamca koji je kreirala Forensis, istraživačka agencija sa sjedištem u Berlinu koju je osnovala Forensic Architecture, a koja istražuje kršenja ljudskih prava.
Zajednička istraga “Guardiana”, njemačkog javnog emitera ARD/NDR/Funk i grčke istraživačke kuće “Solomon”, u saradnji sa Forensisom, dala je jedan od najpotpunijih izvještaja o kursu brodića do njegovog potonuća.
Otkriveni su novi dokazi, među kojima i činjenica da je brod obalske straže bio usidren u bližoj luci, ali nikada nije poslat i kako grčke vlasti nisu odgovorile ne dva puta, kao što je ranije objavljeno, već tri puta na ponude pomoći Frontexa, agencije EU za graničnu i obalsku stražu.
Forensis je mapirao posljednje sate prije potonuća, koristeći podatke iz dnevnika obalske straže i svjedočenja kapetana brodića, kao i putanje podatke o pomorskom saobraćaju, satelitske snimke i informacije iz video zapisa koje su snimila obližnja komercijalna plovila i drugi izvori.
Posljednji pokreti broda su u suprotnosti sa obalskom stražom i otkrivaju nedosljednosti u zvaničnom izvještaju o događajima, uključujući pravac i brzinu brodića.
Istraga pokazala da je prenatrpani brodić počeo da se kreće prema zapadu kada ga je sreo jedini brod grčke obalske straže koji je poslat na lice mjesta.
Prema višestrukim svjedočenjima preživjelih za “Guardian” i grčke tužioce, obalska straža je rekla migrantima da će ih odvesti u Italiju, što se ne slaže sa zvaničnom verzijom da je brodić počeo da se kreće zapadno svojom voljom.
Istraga je takođe pokazala da je brodić skenuo na jug i da je bio skoro miran najmanje sat vremena dok se, kako su rekli preživjeli, nije dogodio drugi i fatalni pokušaj vuče.
Dvojica preživjelih koristila su 3D model da opišu samo vuču, dok su trojica, koji su sjedili u unutrašnjosti ili na donjoj palubi plovila, opisali da su se gurali naprijed “kao raketa”, ali sa motorom koji nije radio. To sugeriše da je došlo do pokušaja vuče.
Drugi preživjeli je rekao da je čuo ljude kako viču o konopcu koji je pričvrstila “grčka vojska” i opisao da su ga vukli 10 minuta neposredno prije nego što su potonuli.
Marija Papamina, advokat iz Grčkog savjeta za izbjeglice, jedne od dve pravne organizacije koje zastupaju između 40 i 50 preživjelih, rekla je da su njenom timu podijeljene informacije o dva pokušaja vuče.
Sudski dokumenti takođe pokazuju da je sedam od osam preživjelih dalo izjave tužiocu o prisustvu užeta, vuče i snažnog povlačenja.
Tačne okolnosti potapanja ne mogu se nedvosmisleno dokazati u nedostatku vizuelnih dokaza. Nekoliko preživjelih je svjedočilo da su im vlasti zaplijenile telefone, a neki su spomenuli da su snimali video snimke nekoliko trenutaka prije potonuća.
Ostaju pitanja zašto novi brod grčke obalske straže na licu mjesta nije snimio operaciju svojim termalnim kamerama.
U zvaničnim izjavama grčka obalska straža je navela da operacija nije snimljena jer je fokus posade bio na operaciji spasavanja. Ali izvor u obalskoj straži rekao je da kamerama nije potreban stalni ručni rad i da su tu upravo da snime takve incidente.
Grčka obalska straža i Frontex su upozoreni na brodić ujutru 13. juna. Obje agencije su ga fotografisale iz vazduha, ali nikakva operacija potrage i spasavanja nije sprovedena, prema grčkoj strani, jer je čamac odbio pomoć. Vlasti su primile hitan SOS za koji se navodi da im ga je prenela u 17.53 po lokalnom vremenu hitna telefonska linija za male čamce “Alarmphone”, koja je bila u kontaktu sa ljudima na brodu.
Dva izvora obalske straže rekla su “Guardianu” da vjeruju da je vuča broda vjerovatan razlog prevrtanja, prenosi “Nova”.
