Gojaznost postaje sve značajniji zdravstveni problem u mnogim zemljama svijeta jer galopirajućim korakom poprima epidemijske razmjere. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da je više od milijardu ljudi širom svijeta pretilo. Tako je među odraslima gojazno 650 miliona ljudi, što je trostruko više nego 1975. godine, dok otprilike još 1,3 milijarde ljudi ima prekomjernu težinu.
Kada su u pitanju adolescenti, podaci SZO pokazuju da ih je više od 340 miliona gojazno, a djece oko 39 miliona. Koliko je situacija ozbiljna i zahtijeva hitnu reakciju pokazuje podatak da SZO razmatra uvođenje lijekova protiv gojaznosti na esencijalnu listu medikamenata.
Novi podaci predstavljeni u Svjetskom atlasu pretilosti pokazuju da se do 2030. godine predviđa da će jedna od pet žena i jedan od sedam muškaraca živjeti s pretilošću, što iznosi više od milijardu ljudi u svijetu. To je posebno zabrinjavajuće u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, gdje sada živi najveći broj ljudi s gojaznošću i gdje su zdravstveni sistemi i zdravstveni radnici nedovoljno pripremljeni za efikasno upravljanje i liječenje gojaznosti i njenih posljedica.
Među tim zemljama je i BiH koju, prema tvrdnjama domaćih stručnjaka, sve više pogađa bolest modernog doba. Smatra se da je broj pretilih osoba u zemlji u stalnom porastu, što utiče na cjelokupno zdravlje stanovništva. Podaci pokazuju da u BiH oko 63 odsto stanovništva ima prekomjernu težinu, a čak 22 odsto njih smatra se gojaznim. Stručnjaci tvrde da posebno zabrinjava veliki broj pretile djece, koje je u BiH, prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), više od 17,5 odsto prekomjerno teško ili gojazno.
Obroci puni soli i šećera
Upravo iz tih razloga u BiH je u posljednje tri godine, tačnije od oktobra 2020. do septembra ove godine, realizovan projekat “Best-ReMaP” čiji je cilj bila promocija zdrave ishrane, zaštita djece i adolescenata i javne nabavke hrane, a podaci do kojih se došlo nisu nimalo optimistični.
Dragana Stojisavljević iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske prilikom nedavnog predstavljanja izvještaja u Sarajevu rekla je da je u sklopu projekta pod lupom bilo tržište Srpske kako bi se utvrdilo koliko se u velikim tržnim centrima, megamarketima nalaze proizvodi koji su energetski gusti i nutritivno siromašni.
– Nažalost, kroz to istraživanje smo uočili da imamo veliki broj proizvoda koji imaju znatno veći sadržaj šećera i soli od predviđenog na 100 grama. Ti proizvodi su dostupni djeci i adolescentima i dovode do nezdravih izbora – navela je Stoisavljevićeva.
