Početna » Hercog: Da se izrael ne brani, Evropa bi bila sljedeća

Hercog: Da se izrael ne brani, Evropa bi bila sljedeća

by Urednistvo

Da Izrael nije tamo i da se ne brani, Evropa bi bila sljedeća., izjavio je to izraelski predsjednik, Isak Hercog na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

On je potpom upozorio da je Izrael taj koji zadržava prijetnje na Bliskom istoku koje bi se inače proširile na Evropu i Sjedinjene Američke Države.

– Mi vodimo rat za cijeli univerzum, za slobodni svijet – dodao je on, pozivajući se i na prijetnju libanskog Hezbolaha koji se upušta u ofanzive na Izrael od početka sukoba, navodeći kao razlog solidarnost s civilima Pojasa Gaze.

Takođe je priznao pomorsku opasnost u Crvenom moru koju predstavljaju jemenski Huti, rekavši da Izrael “razotkriva ogroman sistem zla”.

Izraelski predsjednik pozvao je i na oslobađanje 136 talaca koje drži Hamas. Obraćajući se delegatima na Svjetskom ekonomskom forumu, Herzog je govorio o dječaku Kfiru Bibasu, koji je u četvrtak napunio godinu dana.

– Ovdje, na ovoj nevjerovatnoj svjetskoj pozornici, pozivam cijeli univerzum da oslobodi Kfira Bibasa i sve taoce koji su tamo – rekao je, sjedeći pored fotografije bebe.

– Naš svijet je slomljen 7. oktobra, slavili smo jevrejski praznik… probudili smo se u velikom šoku – rekao je Hercog, opisujući Hamasov napad na Izrael prošle godine.

Bez palestinskih radnika, izraelska ekonomija se urušava

Prije 7. oktobra, više od 150.000 palestinskih radnika sa okupirane Zapadne obale svakodnevno je ulazilo u Izrael kako bi radili u nizu sektora, pretežno u građevinarstvu i poljoprivredi. Zabrana većini ovih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u Izraelu nakon terorističkih napada Hamasa izazvala je “šokove u snabdijevanju” u Izraelu, rekao je guverner Banke Izraela, Amir Jaron u Davosu američkim medijima, što je dramatično naštetilo ekonomiji Zapadne obale.

Izraelski vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali, prenosi Rojters.

Trenutna zabrana ulaska u Izrael gotovo svim palestinskim radnicima izazvala je šok za izraelsku ekonomiju.Zabrana većini palestinskih radnika da se vrate na posao u Izrael, dramatično je naštetila i ekonomiji Zapadne obale. To je takođe doprinijelo ljutnji i rastućim nemirima zbog višedecenijske okupacije Izraela i njegovog nemilosrdnog bombardovanja Pojasa Gaze, za koje palestinske zdravstvene vlasti kažu da je ubilo više od 24.000 ljudi.

Krajem decembra, izraelsko ministarstvo finansija upozorilo je da bi zabrana palestinskih radnika mogla koštati izraelsku ekonomiju milijarde šekela mjesečno. Procjenjuje se da bi samo izraelski građevinarski sektor, ako se Palestincima ne dopusti da se vrate na posao, gubio 830 miliona dolara mjesečno.

Vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali.

U komentarima koje je objavio Times of Israel, Raul Sargo, predsjednik Izraelskog udruženja građevinara, rekao je Knesetu:

– Mi smo u veoma teškoj situaciji… Industrija je u potpunom zastoju i produktivna je samo 30 odsto. Pedeset odsto lokacija je zatvoreno i postoji uticaj na izraelsku ekonomiju i tržište nekretnina.

Izraelski poljoprivredni sektor takođe je u velikoj mjeri ovisan o stranoj radnoj snazi, posebno o radnicima iz Tajlanda – od kojih je najmanje 10.000 napustilo zemlju nakon oktobarskog napada.

Upitan o tome koje alate banka ima na raspolaganju da odgovori na potencijalno širenje rata na izraelsku sjevernu granicu s Libanom, Jaron je naglasio da je fokus na sprečavanju finansijske nestabilnosti.

– Svi se nadamo da se to neće dogoditi – rekao je optimistično. Jaron je dodao da jeste optimista u pogledu sposobnosti svoje zemlje da se nosi sa šokovima, s obzirom na to da ratovi nisu strani tokom dugih decenija.

Agencije

You may also like

Adriapress

Bez filtera, bez igara. Gradimo regionalne mostove informacije.

Najnovije

@2023 Adriapress – Sva prava zaštićena.