Svjetska banka u najnovijem izvještaju predviđa da će ekonomski rast u BiH ove godine iznositi 2,8 procenata, navodeći da su suprotstavljene politike na nivou zemlje, česti izbori i široko rasprostranjena korupcija najveće kočnice jačem razvoju.
U redovnom jesenjem izvještaju za zapadni Balkan, koji je objavljen juče, ova finansijska institucija navodi da je BDP u prvom kvartalu ove godine porastao na 2,8 odsto u odnosu na isti period 2023. godine, kada je iznosio 1,6 procenata. Navode da javni dug ostaje oko 36 odsto BDP-a, te da životni standard u BiH stagnira.
Svjetska banka podsjeća da je BiH dobila dozvolu od Evropskog savjeta za početak pregovora o pristupanju EU, međutim, da bi postala članica, naglašavaju, BiH se mora pozabaviti unutrašnjom podjelom tržišta, jačanjem regulatornih i nadzornih tijela te poboljšanjem transparentnosti i efikasnosti velikog javnog sektora.
– Ekonomija BiH pokazala je makrostabilnost i otpornost u prošlosti, uključujući i period “kovid” pandemije, a ta otpornost pripisuje se valutnom odboru koji vezuje marku za evro, naplati indirektnih poreza putem Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) te izgledima za članstvo u EU – stoji u izvještaju.
Međutim, navode i da je, uprkos toj makrostabilnosti i otpornosti, realni rast prihoda u prosjeku iznosio samo dva odsto godišnje od 2009. do 2023. godine, što je dovelo do stagniranja životnog standarda.
Upozoravaju da su reforme ključne te da je pad broja stanovnika veliki izazov koji vodi ka usporavanju ukupne produktivnosti.
– Da bi se postigao održivi dugoročni rast od tri ili četiri odsto, ključna je reforma privrede i energetskog sistema. Međutim, tempo reformi ostaje spor zbog nedostatka konsenzusa o politikama na nivou zemlje kada je riječ o približavanju BiH članstvu u EU, čestih izbora, široko rasprostranjene korupcije i podjela odgovornosti između dva entiteta i kantona. Prevazilaženje ovih prepreka je od vitalnog značaja za BiH da se kreće ka prosperitetnijoj budućnosti – ističu u Svjetskoj banci dodajući da je ekonomska osjetljivost na šokove u BiH i dalje visoka.
Navode da je inflacija u BiH u julu ove godine iznosila 1,8 odsto, u poređenju sa četiri procenata godinu ranije.
– Stopa zaposlenosti porasla je na 41,9 odsto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na 41,5 odsto u 2023. godini, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 13,5 odsto, što je za 0,3 procenta više u odnosu na prethodnu godinu – navedeno je u izvještaju.
Prema prognozama ove finansijske institucije, realni rast BDP-a BiH u idućoj godini iznosiće 3,2 odsto, a u 2026. godini 3,9 odsto.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije dostići 3,7 odsto u idućoj godini, što je za 0,2 procentna poena više u odnosu na proljetno izdanje ovog izvještaja.
Region osjetljiv na rizike
Ekonomista Svjetske banke i glavni autor izvještaja Isolina Rosi istakla je da domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Balkanu te dodala da će u srednjoročnom periodu postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u EU imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona.
– Uprkos pozitivnim izgledima, region je još osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike – naglasila je Rosijeva.
U izvještaju se navodi da se jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Balkanu nastavlja postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija EU.
