Nakon što je krajem marta odjeknula vijest da je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za punopravno članstvo u EU, gotovo se ništa nije pomjerilo sa mrtve tačke, a oni koji godinama prate ovaj proces nemaju nimalo nade da će išta značajnije na tom planu biti promijenjeno do decembra, kada bi BiH trebalo da bude domaćin novog samita Unije i zapadnog Balkana.
BiH je zakoračila na evropski put prije deceniju i po, a najveći iskoraci su bili u decembru 2022, kada je EU odlučila da da i ovoj zemlji status kandidata za članstvo u Uniji, mada niko ne krije da to nije zbog zasluga u ispunjavanju zadataka od strane domaće vlasti, već usljed promjena politika zvaničnog Brisela i sukoba u Ukrajini.
Drugi iskorak je zabilježen u martu ove godine, kada je donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH.
Većina obaveza i zadataka na putu ka EU vrlo dobro je poznata domaćim akterima koji su nadležni za ovaj proces, posebno liderima parlamentarnih stranaka koji ne mogu da pronađu zajednički jezik u vezi sa krupnim političkim pitanjima koja su i dio famoznih 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.
Oni su, naime, godinama na listi uslova za napredak i otvaranje novih poglavlja na putu ka članstvu, ali usljed aktuelnih političkih odnosa, koji su manje-više isti kao i tokom ranijih godina, nema pretjeranog optimizma da će taj put ići lakše i brže s obzirom na teme koje su na stolu i političke odnose u BiH.
Situacija na terenu je trenutno takva da su neka od ključnih pitanja i dalje neriješena. Među njima su Izborni zakon, o kojem nema saglasnosti u FBiH, te budućnost stranih sudija u Ustavnom sudu BiH s obzirom na to da je i stav EU da oni ne mogu biti dio te institucije, što je i mišljenje Srpske, ali ne i bošnjačke strane.
Oni koji godinama prate ovaj proces ne negiraju da to jesu krupna pitanja o kojima se duže polemiše i na dnevnopolitičkom nivou, ali i upozoravaju da tu ima još dosta zadataka na koje, kako kažu, BiH, nažalost, još ne zna da odgovori.
Na pitanje šta BiH, koja na evropskom putu kaska za cijelim regionom, može da ponudi zvaničnicima EU na svojoj teritoriji, predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo smatra da tu nema mnogo šta da se pokaže, osim domaćinskog organizovanja samita.
– BiH, otkako je donijela odluku da krene na evropski put, je dijete koje još nije sazrelo za te integracije. Drugih pet zemalja regije se nekako i provlači, a veoma je teško, kada je BiH u pitanju, očekivati velike pomake i to su shvatili i Evropljani. Možemo očekivati primjedbe, ali ne i dalje povlastice – rekao je Praštalo za “Glas”.
BiH je ove godine ostala jedina i bez novca iz takozvanog Plana rasta jer nije uspjela da usaglasi reformsku agendu, a Praštalo ističe da su i neke države, osim Ukrajine i Moldavije koje su se priključile EU, imale određene benefite.
– Evropa ne razumije da je BiH toliko zapetljan društveni sistem, ali nas guraju dalje da ne bismo ostali crni kijamet evropskih integracija EU. Ja se 20 godina bavim EU integracijama, a samo s nekim posebnim senzibilitetom EU možemo se priključiti ostalima u regionu – ocijenio je Praštalo.
Domaći političari, podsjeća, ne mogu da pronađu međusobni kompromis, a on vjeruje da je to moguće u svakoj državi, pa i BiH.
– Ipak, ova država je toliko toga preživjela i napredak samo može u ovom momentu da nam bude poklonjen kao što je to bilo u slučaju Ukrajine i Moldavije – zaključio je.
Evropski put BiH u suštini je počeo još 1999, kada je počeo proces stabilizacije i pridruživanja, a zvaničan zahtjev za članstvo u EU je podnesen u februaru 2016.
Iako je i sada stav svih u BiH da i ona treba da bude dio evropske porodice, jačaju i struje koje su nezadovoljne stalnom igrom štapa i šargarepe od strane zvaničnog Brisela te smatraju da je partnere potrebno potražiti i na drugim stranama.
TIM
Savjet ministara je ovog mjeseca, na prijedlog Kabineta predsjedavajuće Borjane Krišto, donio odluku o formiranju tima za pripremu i organizaciju Samita lidera zapadnog Balkana i EU koji će biti održan početkom decembra ove godine. Ovakvi samiti u zemljama regije se održavaju radi razmatranja sprovođenja aktivnosti u okviru Plana rasta EU za zapadni Balkan, kao i drugih tema značajnih za regionalno i za tržište EU. Do sada su ovi skupovi održani u Albaniji i Crnoj Gori.
