Sankcije koje su 10. januara SAD uvele Naftnoj industriji Srbije (NIS), ali i pojedinim ruskim naftnim kompanijama i prevoznicima, ne bi trebalo da utiču na snabdjevenost tržišta u BiH, ali bi zbog rasta cijena na globalnim tržištima, koje su rezultat i najnovijeg poteza odlazeće administracije Džozefa Bajdena, sigurno doći do rasta cijena goriva na domaćim pumpama.
Sankcije koje su 10.januara SAD uvele Naftnoj industriji Srbije (NIS), ali i pojedinim ruskim naftnim kompanijama i prevoznicima, ne bi trebalo da utiču na snabdjevenost tržišta u BiH, ali bi zbog rasta cijena na globalnim tržištima, koje su rezultat i najnovijeg poteza odlazeće administracije Džozefa Bajdena, sigurno doći do rasta cijena goriva na domaćim pumpama.
Kaže ovo za “Glas Srpske” predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić komentarišući strahove koje su se pojavili kako na globalnom, tako i regionalnom tržištu nafte i derivata nakon najnovijeg paketa američkih sankcija uvedenog ruskim kompanijama koje se bave proizvodnjom i prometom crnog zlata.
Prema riječima Savića, cijene sirove nafte na svjetskim berzama su već desetak dana u stalnom rastu što zbog hladnog vremena, tako i pomenutih američkih sankcija.
Navodi da će se taj negativni trend odraziti i na naše prostore, te da se u narednim danima mogu očekivati veće cijene goriva na domaćim pumpama i to za oko 10 feninga po jednoj litri. Kako je istakao, cijena dizela mogla bi ide do 2,55, a benzina do 2,50 maraka.
U prevodu, rezervoar goriva će biti skuplji za oko pet do šest maraka. Cijene će biti korigovane za dodatnih par feninga u slučaju najcrnjeg scenarija – da se u potpunosti prekine isporuka naftnih derivata iz Rafinerije Pančevo, koja posluje u okviru NIS-a u kom većinski paket akcija drži sankcionisani “Gaspromnjeft”.
Ova ruska kompanija kontroliše 50 odsto akcija, dok 6,15 odsto pripada “Gaspromu”. Srbija je vlasnik 29,87 odsto kapitala, dok je u vlasništvu malih akcionara 13,98 odsto kompanije.
NIS inače u BiH ima oko 40 “Gasprom” i “NIS Petrol” benzinskih pumpi, koje na godišnjem nivou obrću nekoliko stotina miliona maraka i zapošljavaju veliki broj ljudi.
– Ukoliko dođe do prekida isporuke iz Rafinerije Pančevo, to bi zakomplikovalo stvari, ali ne bi trebalo značajno da utiče na redovnu snabdjevenost domaćeg tržišta, jer uvijek postoji opcija da se preko luke Ploče uveze eventualni manjak. To bi neznatno uticalo na neko novo poskupljenje, zbog većih troškova transporta. U ovom trenutku je ipak nezahvalno davati bilo kakve prognoze, jer još niko ne zna kako će završiti ova priča. Vjerujem da će se u narednim danima više znati, te će se i ovoj temi moći preciznije govoriti – poručio je Savić.
Direktor Instituta FEFA iz Beograda i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona ekonomista Goran Radosavljević kaže da je Srbija u ovoj priči oko NIS-a samo kolateralna šteta.
Zapitao se kako to da dividende od prošle godine “Gaspromnjeftu” od 30-40 miliona evra doprinose finansiranju rata koji košta na desetine milijardi? Smatra da je u ovom slučaju manje-više sve jasno, Amerikanci žele da Rusi potpuno izađu iz vlasništva ovog srpskog strateškog preduzeća.
Zbog toga su, kako kaže i uvedene sankcije koje direktno zabranjuju svim američkim rezidentima da sarađuju sa NIS-om, ali indirektno i prijete svim drugim pravnim licima da sa njim sarađuje.
Kada je u pitanju dalja sudbina ove naftne kompanije, ekonomisti smatraju da postoje tri opcije. Prva da Rusi prodaju svoj vlasnički udio. Prema njihovim procjenama, ako je trenutna cijena cijelog NIS-a na berzi preko milijardu evra, po toj računici ruski dio ne bi trebalo da ide ispod 600 miliona evra.
Vlasti Srbije su poručile da imaju taj novac. Ali, u ovom slučaju ostaje nejasno kako bi se izvršio transfer novca s obzirom da je ruska i privatna imovina pod embargom.
Druga opcija je da država Srbija nacionalizuje ovu kompaniju, što je malo vjerovatno s obzirom na sve geopolitičke okolnosti, ali i odnos vlasti u Beogradu i Moskvi.
Tako nešto je isključio i predsjednik Aleksandar Vučić, poručujući da ne želi biti gusar, te da će učiniti sve da se pronađe najbolje rješenje koje će biti u obostranom interesu Srbije i Rusije. Oglasili su se i iz Kremlja. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov istakao je da Ruska Federacija održava stalni kontakt sa Srbijom, te da je Moskva zatražila hitne konsultacije u vezi sa situacijom nakon posljednjih američkih sankcija.
I na kraju treća opcija – situacija u kojoj bi došlo do nekog tajnog i zakulisnog dogovora Moskve i Beograda o privremenom preuzimanju vlasništva, dok se situacija u svijetu razriješi. U posljednjem slučaju, teško je za povjerovati da bi SAD tako nešto tolerisale.
Američki Sekretarijat za finansije donio je 10. januara odluku o uvođenju sankcija ruskim kompanijama iz energetskog sektora – “Surgutnjeftu” i “Gaspromnjeftu” i njihovim podružnicama, sa ciljem da navodno smanji prihode Moskve od prodaje energenata kojim finansira rat u Ukrajini.
Među sankcionisanim kompanijama je i NIS, za koji Vašington navodi da je podružnica “Gaspromnjefta”. Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan je tim povodom izjavio da ruska strana mora da povuče svoj udio iz NIS-a.
Iz kompanije “Gaspromnjeft” je poručeno da je odluka o uključivanju njene imovine na američku listu sankcija neosnovana i nelegitimna, ali i da su u posljednje dvije godine radili na pripremama prevazilaženja ovih i sličnih sankcija, ne pojašnjavajući šta sve to i podrazumijeva.
Sve ovo je na kraju dovelo do toga da je cijena crnog zlata porasla na najviši nivo u posljednja četiri mjeseca pošto su trgovci zabrinuti da bi novi talas sankcija mogao da poremeti i smanji snabdijevanje na globalnom tržištu. Ovo će nesumnjivo, zajedno sa rastom cijena gasa, uticati na borbu protiv inflacije, koja bi se mogla vratiti na velika vrata.
Sudbina sankcija protiv Rusije, uključujući u energetskom sektoru, naći će se u rukama nove Trampove administracije. Njemu će biti potrebno odobrenje Kongresa ukoliko bude želio da ukine sankcije Moskvi nakon inauguracije koja će se održati 20. januara.
Interesantno na spisku sankcionisanih ruskih kompanija nikada se nije našao “Gasprom”, naftni i gasni gigant, s kojim i dalje posluje veliki broj evropskih država, a što onda samo po sebi govori i motivima onih koji su odlučili da ovako nešto urade.
Pokušaj diverzije
Ministarstvo odbrane Rusije upozorilo je da su u subotu ukrajinske snage izvele napad na kompresorsku stanicu “Turskog toka” u blizini Anape u Krasnodarskom kraju sa devet bespilotnih letjelica kako bi zaustavile isporuke gasa evropskim zemljama.
Poslije diverzije i eksplozija gasovoda “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2”, kao i ukrajinskog zaustavljanja tranzita ruskog gasa preko svoje teritorije, ovo je trenutno jedini gasovod preko kojeg se evropsko tržište uredno snabdijeva ovim neophodnim energentom.
