Izborni zakon BiH, ponajviše odredbe koje propisuju izbor dva člana Predsjedništva sa teritorije FBiH, ostaje u centru pažnje, posebno nakon spekulacija da je Kristijan Šmit na izlaznim vratima i da bi, prije nego što napusti zemlju, mogao da ponovo posegne za “bonskim ovlašćenjima” i nametne nova pravila na tom polju s obzirom na to da o tome nema dogovora domaćih lidera.
Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN-a, odlukama je korigovao izborna pravila kada je u izbornoj noći 2022. mijenjao federalni Ustav i povećao broj delegata u tamošnjem Domu naroda, lani nametanjem odredaba koji se tiču Centralne izborne komisije BiH, biračkih odbora, prestanka mandata te mogućnosti uvođenja novih tehnologija. Posljednja u nizu promjena je “ovjerila” upotrebu te opreme na način da je Šmit posegao za “bonskim ovlašćenjima” i nametnuo odluku prema kojoj će novac, oko 120 miliona KM, za te namjene biti uzet sa računa Centralne banke s obzirom na to da još nije usvojen budžet institucija BiH.
O izmjenama Izbornog zakona BiH juče je pričao lider HDZ-a BiH i delegat u Domu naroda parlamenta BiH Dragan Čović. Ta stranka je, naime, prije nekoliko mjeseci, u jeku turbulencija u vladajućoj većini, gdje su i dalje zvanično s njima još SNSD i bošnjačka “trojka” – SDP, NiP i NS, u proceduru uputila izmjene Izbornog zakona, s fokusom na izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije kako bi, prema tvrdnjama iz HDZ-a BiH, na taj način obezbijedili da Hrvati imaju legitimnog predstavnika, a ne da im se, kao u nekoliko mandata, ponavlja Željko Komšić (DF) u toj fotelji.
Prijedlog je, ipak, povučen iz jedne procedure u Domu naroda zbog aktuelne političke situacije.
Čović je, juče, nakon sjednice Predsjedništva stranke u Mostaru, izjavio da je odgovornost za funkcionisanje države na onima koji “svojataju BiH” te da Izborni zakon treba da primijene oni koji se tako ponašaju, jer će u tom slučaju BiH profunkcionisati.
Naglasio je, kako su prenijeli mediji, da visoki predstavnik ne bi trebalo ništa da nameće, ali da će se hrvatski narod boriti za svoja prava unutar institucija.
– Moramo razborito odgovoriti na izazove. Nema potrebe da dižemo temperaturu, već je dovoljno visoka – rekao je Čović.
Komentarišući najave o novoj opremi za izbore, bio je rezervisan.
– HDZ-u trebaju što pravedniji i transparentniji izbori. Kako to uraditi i na koji način, to je pitanje. Ne bih ulazio u priču o tome da li je opravdano dati više od 100 miliona KM za tu opremu – rekao je Čović.
On smatra da što prije treba zatvoriti OHR i ne podržava nikakvo nametanje odluka.
– Zna se ko je zakonodavac i nema potrebe da iko za nas donosi odluke. Što prije zatvorimo OHR, prije ćemo postati autonomni i natjeraćemo se da se dogovaramo i rješavamo sve probleme – rekao je Čović.
Komentarišući navode da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona po volji Dragana Čovića, predsjednik HDZ-a BiH je naglasio da nema nikakve želje da se Izborni zakoni vezuje za njegovo ime.
– Nama Izborni zakon BiH treba zbog BiH, najmanje zbog hrvatskog naroda. Izborni zakon treba da mijenjaju oni koji svojataju BiH, koji su najbrojniji, oni moraju spriječiti to da neko u ime hrvatskog naroda bira člana Predsjedništva BiH – rekao je Čović i dodao da neće biti promjena u vlasti na nivou BiH.
Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić smatra da jedini razlog zbog kojeg Šmit još nije nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH taj što se insistira na tome da se to riješi u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Vjeruje da bi Šmit mogao da nametne i nove izmjene, posebno jer se, kako kaže, već spekuliše o njegovom odlasku.
– Ako je on zaista na izlaznim vratima i ako postoji ta vrsta konsenzusa u međunarodnoj zajednici, mogli bi nam se desiti neki Berijevi amandmani koji su nametnuti praktično sa aerodroma – rekao je Sakić.
To potvrđuje i činjenicom da je Šmit, od svih pitanja koja su bila u vezi sa izbornim zakonom, umiješao u gotovo sve.
– Proširio je federalni dom naroda, sproveo odluku ustavnog suda u predmetu “Ljubić” i jedino što je preostalo jeste da se riješi izbor članova Predsjedništva i zaista mislim da bi on to mogao da uradi. Kada se vidi da to neće, onako, demokratski proći u Parlamentarnoj skupštini, posegnuće za “bonskim ovlašćenjima” – smatra Sakić.
Iz vladajuće koalicije u Srpskoj, koju predvodi SNSD, isticano je da je za njih prihvatljivo ono što dogovore partneri u FBiH kada se radi o izboru dva člana Predsjedništva, dok ostaje pravilo da se jedan iz reda srpskog naroda bira iz Republike Srpske.
Košarac: Srušio sve dogovore
Funkcioner SNSD-a i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac juče je izjavio da je Kristijan Šmit pokvario svaki dogovor koji su napravili legitimno izabrani predstavnici Bošnjaka, Hrvata i Srba, te da je “trojka” vodila servilnu politiku i davala snagu odlukama koje nisu dejtonske. Šmit je, kaže, nanio mnogo političkog zla u BiH.
– Zamislite koliko morate biti morbidan tip da znate da niste legalno izabrani, a da zemlji, u koju ste došli, namećete odluke i pravite probleme – rekao je Košarac.
