Prema posljednjim podacima, Jadransko more se ubrzano zagrijava i dolazi do povećanja saliniteta vode, a taj proces se odvija znatno brže od ranijih klimatskih predviđanja, zbog čega se sve češće bilježi prisustvo tropskih vrsta u ovom moru, pokazuju rezultati studije koju su sproveli naučnici s Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu i Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, a koja je dio međunarodnog istraživanja u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana.
Rezultati pokazuju da salinitet i temperatura dubokih voda u tom dijelu mora rastu znatno brže od očekivanog, prenosi danas portal Indeks.
Konkretno, na dubini od 1.000 metara temperatura mora porasla je za 0,8 stepeni Celzijusa tokom posljednjih deset godina, dok je salinitet porastao za 0,2 promila, što predstavlja najbrže zabilježene promjene u dubinama Sredozemnog mora do sada.
“Ovo su promjene koje su se prema modelima očekivale tek krajem vijeka, a već su realnost”, upozoravaju autori studije.
Jadransko more ima ključnu ulogu u regulaciji temperature cijelog Mediterana, upozoravaju naučnici.
U hladnim zimskim mjesecima, guste hladne vode iz sjevernog Jadrana struje prema dnu i kroz Otrantska vrata ulaze u dublje slojeve Mediterana, snabdijevajući ih kiseonikom.
Međutim, kako upozorava studija, ta funkcija prirodnog “termostata” sve je slabija, jer Jadran sada šalje toplije i slanije vode prema jugu, čime dodatno zagrijava cijeli mediteranski basen.
U studiji se ističe da je Jadran pod uticajem više međusobno povezanih procesa, od globalnog zagrijavanja i manjka padavina, do smanjenog dotoka rijeka i dolaska toplijih voda iz istočnog Mediterana.
Naučnici su utvrdili da je do nagle promjene došlo oko 2005. godine, kada su temperatura i salinitet u dubinama počeli da kontinuirano rastu.
“Ne radi se o postepenom prilagođavanju, već o nagloj tranziciji prema novom režimu koji još ne razumijemo u potpunosti”, istakao je Ivica Vilibić, jedan od autora studije.
Iako bi toplija voda trebalo da bude manje gusta, porast saliniteta povećava gustinu, što omogućava nastavak dubokih konvektivnih procesa, ali uz smanjeni sadržaj kiseonika, što ima ozbiljne posljedice po morski život, navodi se u studiji.
