Iako je od objave da Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost (DRANRS) BiH, a sudeći na osnovu njihovog plana rada za 2026, ne prepoznaje Trgovsku gore kao jedno od gorućih pitanja prošlo više od mjesec, još nema odgovora na pitanje zbog čega je to tako ni da li je od nadležnih zvanično zatražen odgovor u vezi sa tim.
Zvanični Zagreb je vlasnik polovine nuklearne elektrane (NE) “Krško” u Sloveniji i obavezan je da preuzme polovinu otpada, zbog čega sprovodi pripreme za skladištenje i to u neposrednoj blizini granice sa BiH. Istovremeno u BiH se vodi borba na nekoliko frontova da bi se stalo u kraj tome zbog, kako tvrde stručnjaci, potencijalne opasnosti po život 250.000 stanovnika u slivu Une koji je i zaštićeno područje.
Ipak, aktivnosti oko nekadašnje kasarne “Čerkezovac” pokazuju da je taj dio sve bliže tome da postane skladište za otpad iz elektrane. S druge strane, dosadašnje jedinstvo o ovom pitanju u BiH poljuljao je u avgustu plan rada domaće Regulatorne agencije u kojem nije bilo ni slova o tom problemu tik uz granicu i zaštićeno područje, na koji su burno reagovali brojni domaći zvaničnici.
Do zaključenja ovog broja “Glasa” nisu stigli odgovori na pitanja koja smo u vezi sa planom rada Agencije uputili Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose kojim rukovodi Staša Košarac, a koje je krovna institucija za ovo pitanje, još 25. avgusta. Na pozive nije odgovarao ni koordinator domaćih timova Borislav Bojić.
Nikakvih informacija u vezi sa ovim pitanjem nema ni na zvaničnom sajtu domaće Agencije biti se o ovom pitanju nakon oštrih reakcija na njihov dokumenat oglašavao prvi čovjek te institucije Ivan Lasić.
Na ovaj “propust” je među prvima upozorio prvi čovjek Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković koji je i član domaćeg Ekspertskog tima za borbu protiv namjera Hrvatske u vezi sa ovom problematikom.
Crnković je juče za “Glas Srpske” poručio da se slučaj “Trgovska gora” prestao pominjati u programima rada DRARNS-a od onda kada je na čelo te agencije došao Lasić.
– Da li pomenuti na ovaj način bježi od teme usljed izostanka hrabrosti, bojazni da se ne zamjeri Hrvatskoj ili je nešto treće u pitanju, teško je znati. Ta agencija ima zakonsku obavezu da štiti građane i životnu sredinu od rizika vezanih za zračenje i nuklearnu bezbjednost. To znači da upravo oni moraju pratiti, analizirati i izvještavati javnost o svemu što može ugroziti ljude, a slučaj “Trgovska gora” je najveći takav rizik za BiH – rekao je Crnković.
Na tragu toga, dodaje da se ne može oteti utisku da je pojedince potrebno podsjetiti da ta agencija nije na budžetu Hrvatske pa da, kako je podvukao, slabom ili nikakvom aktivnošću pomaže ideju da se radioaktivni otpad izgura uz rijeku Unu, na granicu sa BiH.
– Priča: “Mi održali sastanak, mi prisustvovali, mi rekli”, je stvarno više izlizana. Ta agencija se finansira novcem građana, direktorska fotelja, opremanje kancelarije u Mostaru, pa i službeni automobili su plaćeni novcem građana ove zemlje. To što je BiH formirala Ekspertski tim ne znači da pomenuta agencija ne treba da radi svoj posao u kontekstu teme i da bude najglasnija u odbrani interesa građana. Ako u planovima nema ni riječi o Trgovskoj gori, onda se ne radi samo o birokratskom propustu, nego o vještom izbjegavanju zakonske obaveze – zaključio je Crnković.
Da situacija bude još čudnija, Lasićev zamjenik je i dalje Emir Dizdarević koji je od konstituisanja predsjedavajući upravo domaćeg Ekspertskog tima. Dizdarević je ranije kratko za “Glas” rekao da bi, u slučaju da je on pisao plan rada, Trgovska gora imala poseban dio.
Institucije Srpske i FBiH te lokalni zvaničnici u slivu Une upozoravaju da bi odlaganjem otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja osjetila upravo BiH te da postoji i bojazan da bi Trgovska gora mogla od skladišta lako prerasti u trajno odlagalište
Na potezu i poslanici
Predloženi plan rada Regulatorne agencije osudili su ranije i u resoru za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade Republike Srpske. Ministar Bojan Vipotnik je prije nekoliko dana potvrdio da će o Trgovskoj gori biti riječi na narednoj sjednici Narodne skupštine.
– Prikupljamo dokaze za osporavanje Studije uticaja na životnu sredinu za zahvat Čerkezovac za pravnu kuću “Labord lov” koja zastupa interese BiH u slučaju “Trgovska gora”. U oktobru se očekuje i sastanak u Sekretarijatu Espoo konvencije i SEA Protokola sa predstavnicima Hrvatske radi sučeljavanja argumenata u tom slučaju – dodao je Vipotnik.
Glas Srpske
