Iranski zvaničnici izrazili su ozbiljnu sumnju u iskrenost američkog predsjednika Donalda Trampa povodom predstojećih mirovnih pregovora. Prema pisanju portala Axios, Teheran je upozorio zemlje posrednike da su već dva puta prevareni i da „ne žele ponovo da upadnu u istu zamku“.
Sjedinjene Američke Države planiraju razgovore uživo ovog četvrtka u Islamabadu, ali prethodna iskustva bacaju veliku sjenku na ovaj diplomatski napor.
Istorija „iznenadnih udara“ tokom pregovora
Glavni razlog iranskog nepovjerenja leži u činjenici da je Tramp, uprkos tvrdnjama da želi dogovor, u prošlosti odobravao vojne napade neposredno pred sastanke:
- Jun prošle godine: Izrael je, uz podršku SAD, napao Iran samo nekoliko dana prije zakazanih nuklearnih pregovora.
- Prije tri nedjelje: Samo dva dana nakon što su SAD i Iran postigli preliminarni dogovor u Ženevi, uslijedili su novi napadi.
Strategija Bijele kuće: „Jedna ruka pruža ruku, druga udara“
Dok Bijela kuća tvrdi da je Tramp ozbiljan — navodeći moguće učešće potpredsjednika Džej Di Vensa kao dokaz dobre volje — savjetnici predsjednika opisuju strategiju kao kombinaciju diplomatije i brutalnog vojnog pritiska.
„Cilj je držati jednu ruku otvorenu za dogovor, dok si drugom spreman da udariš“, izjavio je jedan američki zvaničnik.
Vojno pojačanje i Ormuski moreuz
Iranski posrednici iz Pakistana, Egipta i Turske prenose da pojačano raspoređivanje američkih trupa dodatno podgrijava sumnju da je poziv na pregovore samo trik. S druge strane, Tramp tvrdi da ima signale saradnje iz Teherana, opisujući iranske poteze u vezi sa naftom i gasom u Ormuskom moreuzu kao „veliki poklon“.
Ipak, paralelno sa diplomatijom, SAD i Izrael spremaju opcije za eskalaciju:
- Slanje dodatnih eskadrila aviona.
- Raspoređivanje hiljada novih vojnika.
- Angažovanje ekspedicione jedinice marinaca.
- Kopnena operacija ostaje kao otvorena opcija.
Plan od 15 tačaka: Šta je na stolu?
SAD su Iranu poslale dokument koji bi trebao biti osnova za pregovore u Pakistanu. Ključne stavke obuhvataju:
- Okončanje bombardovanja i uspostavljanje primirja (glavni zahtjev Irana).
- Ponovno otvaranje moreuza za nesmetan saobraćaj.
- Ukidanje sankcija u zamjenu za ustupke.
- Stroga kontrola nuklearnih i raketnih aktivnosti.
Dok Teheran primarno traži prekid vatre, Vašington insistira na ustupcima koje Iran ranije kategorički nije prihvatao. Ishod sastanka u četvrtak odrediće da li region ide ka miru ili potpunoj vojnoj eskalaciji.
