Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske potvrdila veto Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, po kojoj je odluka Predsjedništva BiH o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika usvojena bez konsenzusa i štetna po vitalni interes Republike Srpske, Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH najavio je apelaciju Ustavom sudu BiH tvrdeći da Narodna skupština Republike Srpske nema ustavnu nadležnost da odlučuje o tome.
Cvijanovićeva je veto pokrenula nakon što je na sjednici Predsjedništva BiH preglasana od strane Bećirovića i Željka Komšića, a koji su “pokušali” imenovati Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika. To veto podržala je Narodna skupština Republike Srpske tako da je odluka koju su donijeli Bećirović i Komšić praktično mrtvo slovo na papiru.
Ipak, Bećirović je odlučio da se obrati Ustavnom sudu BiH tvrdeći da Narodna skupština Republike Srpske uzurpira “nadležnosti države”.
“Odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, kao opšti normativni akt, koji ne predstavlja akt kojim Predsjedništvo BiH utvrđuje ili vodi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine u smislu člana V/3.a) Ustava BiH, donesena je 12. januara 2026. godine u skladu s Aneksom VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum) i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, te je 20. februara 2026. godine objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 13/26. Posebno je važno istaći da članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH ovu odluku proglasila destruktivnom po vitalni entitetski interes za područje s kojeg je izabrana”, navedeno je u saopštenju Bećirovića.
Bećirović tvrdi da NS RS nema nadležnosti
Dalje navodi da je na osnovu te odluke Predsjedništvo BIH 29. juna i donijelo Odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Upravo ovo je bila i najveća zamjerka opozicionih političkih partija iz Republike Srpske na Cvijanovićevu, ističuči da je morala pokrenuti pitanje zaštite vitalnog interesa na odluku Predsjedništva BiH iz januara 2026. godine
Bećirović navodi da u ovom konkretnom slučaju Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entieta i da u konkretnom slučaju nije riječ o pitanju vanjske politike niti bilo kojem drugom pitanju za koje Ustav BiH i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH predviđaju takvu mogućnost odlučivanja Narodne skupštine Republike Srpske.
“Narodna skupština RS danas je potvrdila izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović po kojoj je Odluka Predsjedništva BiH o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika štetna po vitalni interes Republike Srpske. Stoga, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović pokrenut će postupak pred Ustavnim sudom BiH”, saopštili su iz Bećirovićevog Kabineta.
Šta je problem u radu Komisije?
Podsježanja radi, ova komisija u prethodnih gotovo deset godina praktično je blokirana. Razlog tome je što su se odluke morale donositi konsenzusom sva tri člana, dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Blokada ove komisije u suštini uslijedila je nakon što su još 2016. godine tadašnji članovi Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Dragan Čović donijeli odluku prema kojoj su iz rada ove komisije isključena dva strana eksperta UNESCO-a.
Kasnije, odnosno početkom ove godine Predsjedništvo BiH ponovo je odlučilo da “vrati” strane eksperte i ta odluka je donesena pregalsavanjem Cvijanovićeve, međutim na tu odluku nije postojalo pravo veta.
Prema novoj odluci Predsjedništva BiH, za donošenje odluke u Komisiji više nije potreban konsenzus i odluke se donose prostom većinom. Njome je definisano da članove Komisije imenuje Predsjedništvo BiH na period od pet godina, bez javnog konkursa.
Zašto je bitna Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika
Nadležnost Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika definisana je aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj aneks definiše zaštitu kulturne baštine i pokretnih i nepokretnih dobara od istorijskog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Njena nadležnost je proglašenje nacionalnih spomenika, zaštita tih spomenika i ona ima posljednju riječ prilikom rekonstrukcije objekata koji su proglašeni nacionalnom baštinom. Komisija je ta koja mora odobriti većinu rekonstrucija, a s obzirom na to da se radi o objektima uglavnom u urbanim sredinama, njene odluke imaju veliki uticaj. U BiH rad ove komisije posebno je važan zbog činjenice da se vrlo rijetko može doći do zajedničkog stava šta je to “nacionalna baština”.
