Poljoprivrednici u Republici Srpskoj traže od nadležnih da proglase stanje elementarne nepogode zbog velikih šteta izazvanih sušom, dok istovremeno upozoravaju da bi visoke cijene goriva, sjemena i đubriva mogle ugroziti predstojeću jesenju sjetvu.
Na pojedinim parcelama prinosi kukuruza smanjeni su za 70 do 90 odsto, dok šteta na krompiru, zbog pojave truleži nakon dugotrajnog perioda visokih temperatura, dostiže i 70 odsto. Proizvođači zbog toga traže hitne razgovore s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, dodatne količine regresiranog goriva i veće podsticaje za proizvodnju pšenice.
Pred poljoprivrednicima je još jedna zahtjevna sezona, a pojedini upozoravaju da bi, bez dodatne pomoći, mogli biti primorani da smanje površine pod usjevima ili odustanu od dijela proizvodnje.
Ratari traže veće podsticaje i dodatno gorivo
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sela Semberije i Majevice“, kaže da su proizvođači iz Bijeljine, Lopara i Ugljevika saglasni da je potrebna dodatna podrška nadležnih institucija.
„Cijena goriva dostigla je gotovo četiri marke po litru, dok su sjemenska pšenica, đubrivo i ostali repromaterijal izuzetno skupi. Uz sve to, podsticaji kasne. Održali smo niz sastanaka sa poljoprivrednicima iz Bijeljine, Lopara i Ugljevika i odlučili da zatražimo pomoć Vlade Republike Srpske“, rekao je Bakajlić.
Jedan od njihovih zahtjeva jeste povećanje podsticaja za pšenicu sa 500 na 700 KM po hektaru, kao i obezbjeđivanje dodatnih količina regresiranog goriva.
„Tražimo da sjednemo sa predstavnicima resornog ministarstva i pokušamo pronaći rješenje. Jedan od naših prijedloga je da nam se obezbijede dodatne količine regresiranog goriva, kao i da se iznos podsticaja za pšenicu poveća sa 500 na 700 KM po hektaru. Smatramo da su to realni i opravdani zahtjevi“, naglasio je Bakajlić.
Ratari upozoravaju da se približavaju rokovi za sjetvu ječma i pšenice, zbog čega odluke o dodatnoj pomoći smatraju posebno hitnim.
Kukuruz stradao, krompir počeo da trune
Problemi nisu ograničeni samo na ratarsku proizvodnju. Povrtari se suočavaju s velikim gubicima, a posebno je pogođena proizvodnja krompira.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, rekao je za „Nezavisne novine“ da su visoke temperature tokom ljeta ostavile ozbiljne posljedice na usjeve.
„Najveći problem trenutno predstavlja truljenje krompira, koji je dva do dva i po mjeseca bio izložen visokim temperaturama dok se nalazio u zemlji. Nakon prvih padavina došlo je do negativne reakcije, odnosno pojave truleži, zbog čega na pojedinim parcelama imamo štetu i do 70 odsto“, rekao je Ilić.
Prema njegovim riječima, posljedice suše i naknadnih padavina već se odražavaju na količinu krompira dostupnog na tržištu.
„Došlo je do povećanja cijena, međutim problem je što nema roda, odnosno očekivanih prinosa. Zbog svega navedenog, smatram da postoje opravdani razlozi za proglašenje elementarne nepogode“, poručio je Ilić.
Smanjeni prinosi mogli bi dodatno otežati snabdijevanje tržišta, dok bi proizvođačima mogli ostati visoki troškovi uprkos znatno manjoj količini robe za prodaju.
„Nema više računice“: Sjetva pšenice sve skuplja
Koliko su proizvođači zabrinuti zbog predstojeće sjetve, pokazuje i izjava Branka Rikića, mladog poljoprivrednika iz Ugljevika.
On upozorava da visoki troškovi proizvodnje, uz niske otkupne cijene pšenice, dovode u pitanje ekonomsku opravdanost rada.
„Mnogo će koštati. Mi tražimo od Ministarstva da nam to neko sabere pa da vidimo ima li računa raditi ili da ne radimo, jer ako bude ovako skupo – kao što su nafta, sjemenska pšenica i đubrivo, a mi da damo svoju pšenicu poslije za 30 maraka – mislim da nema nikakve matematike više da se radi“, rekao je Rikić.
Iako je ovogodišnji rod pšenice bio dobar, proizvođači navode da niske otkupne cijene nisu omogućile zaradu kakvu su očekivali. Zbog toga u novu sezonu ulaze s dodatnim finansijskim opterećenjem.
Poljoprivrednici strahuju od još skuplje jeseni
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorava da će proizvođači morati pažljivo da planiraju sjetvu i procijene koje su kulture najisplativije.
„Vjerovatno nas očekuje jedna značajno skuplja jesenja sjetva nego što je to bilo prošle godine. Moraćemo vrlo dobro iskalkulisati šta ćemo i kako ćemo. Mi uvijek kalkulišemo do zadnjeg momenta, gledamo šta bi to moglo biti najrentabilnije“, istakao je Marinković.
Poljoprivrednici tako u novu sezonu ulaze opterećeni posljedicama suše, gubicima u proizvodnji i rastom cijena repromaterijala. Njihov zahtjev za proglašenje elementarne nepogode sada je praćen i konkretnim prijedlozima finansijske pomoći.
Hoće li nadležne institucije prihvatiti zahtjeve i obezbijediti dodatna sredstva, pokazaće naredni period. Za proizvođače je, međutim, vrijeme posebno važno jer se rokovi za jesenju sjetvu približavaju, a odluke koje budu donesene mogle bi uticati na obim proizvodnje u narednoj godini.
