Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kaže da protiv poslanika NSRS ne može biti pokrenut krivični postupak zbog davanja glasa ili izraženog mišljenja u Narodnoj skupštini.
Iz NSRS je saopšteno da je institut imuniteta narodnih poslanika normiran članom 73. Ustava Republike Srpske i Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske.
“Ustav Republike Srpske, kao najviši pravni akt, propisuje da poslanici u Narodnoj skuštini neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini. Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske definisana je obaveza poslanika i u kom slučaju ih štiti imunitet”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Stevandić.
Pojašnjeno je da je Članom 111. stav 1 Poslovnika precizirano da poslanici uživaju imunitet od dana potvrđivanja mandata do dana utvrđivanja prestanka mandata u Narodnoj skupštini, u skladu sa zakonom.
“Članom 111.stav 2 navodi se da: „Poslanici u Narodnoj skupštini neće biti krivično ili građanski odgovorni za izraženo mišljenje ili davanje glasa ili za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini. U Poslovniku jasno piše da se poslanici mogu pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme za postupke izvršene u okviru svojih dužnosti u Narodnoj skupštini”.
Uzimajući u obzir navedeno, zaključuje predsjednik NSRS, “jasno je da niko ne može da protivno Ustavu Republike Srpske, da pokrene krivični postupak protiv narodnog poslanika zbog davanja glasa ili izraženog mišljenja u NSRS, što i jeste poslanička dužnost i obaveza”.
Kristijan Šmit je u subotu rekao da je nametno “izmjene Krivičnog zakona BiH” na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo.
Prema novim odredbama koje je u subotu nametnuo Kristijan Šmit, osobe koje “ne primjenjuju, ne sprovode ili na drugi način ne poštuju odluke visokog predstavnika”, bilo da se radi o institucijama BiH, Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili drugim lokalnim samoupravama, suočiće se s kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Pored kazni zatvora, novim izmjenama se predviđa i primjena mjere zabrane obavljanja dužnosti. Osim toga, osobe koje budu osuđene za ovo krivično djelo suočiće se s prestankom službene dužnosti, gubitkom zaposlenja, lišavanjem odlikovanja i zabranom obavljanja dužnosti u tijelima finansiranim javnim sredstvima.