Velika Britanija mogla bi ući u najdramatičniju izbornu promjenu u svojoj modernoj istoriji. Prema najnovijoj mega-anketi istraživačke kuće YouGov, nesistemska Reformska stranka Ujedinjenog Kraljevstva, na čijem čelu je Najdžel Faraž, prvi put je na korak od apsolutne većine u parlamentu.
Dok trenutno ima svega pet poslanika, projekcije pokazuju da bi, ukoliko bi se izbori održali danas, stranka osvojila 311 mandata, svega 14 manje od neophodnih 325 za samostalno formiranje vlade, piše Politika.
Krah glavnih stranaka
Istraživanje otkriva duboku krizu tradicionalnih stranaka. Laburisti bi osvojili 144 mjesta, što je pad od čak 267 u odnosu na sadašnji saziv, dok bi konzervativci bili u još težem položaju – sa svega 47 mandata, što je najgori rezultat za torijevce u njihovoj istoriji dugoj više od tri i po vijeka.
Faraž, poznat po ključnoj ulozi u kampanji za „Bregzit“, trijumfalno nastupa u medijima, podsjećajući javnost na svoj čuveni govor iz 2016. godine u Evropskom parlamentu, kada je političkim protivnicima poručio: „Sada se više ne smijete“. Isto poručuje i danas onima koji sumnjaju u uspon njegove stranke.
Laburisti u unutrašnjim potresima
Ukoliko laburisti ponove slab rezultat i na proljetnim lokalnim izborima, očekuje se da bi mogli da pokrenu smjenu lidera – premijera Kira Starmera. Pojedini istaknuti članovi već otvoreno govore o alternativama: gradonačelnik Mančestera Endi Bernam ušao je u neformalnu kampanju za preuzimanje stranke, što bi moglo postati očigledno na četvorodnevnom kongresu koji je u toku.
Starmer, međutim, nastupa ofanzivno, tvrdeći da su „konzervativci mrtvi“ i predstavljajući plan izgradnje 12 novih gradova kao odgovor na rast stanovništva. No, desnica ukazuje da je gotovo sav demografski rast posljedica imigracije, što je jedna od ključnih političkih tema.
Konzervativci pred slomom
Sudbina lidera torijevaca Kemi Badenoh djeluje zapečaćeno – svega 8% ispitanika smatra da će ostati na čelu stranke do izbora. U tom kontekstu, pojedini mediji ponovo ističu Borisa Džonsona kao mogućeg spasioca. Konzervativni Dejli mejl već je u septembru apelovao na savez Džonsona i Faraža kako bi se zaustavili laburisti.
Ipak, Faraž je takav scenario odbacio, videći u tome pokušaj establišmenta da preuzme njegovu stranku iznutra i potkopa njen program.
Sve su jači signali da će politički i medijski establišment pokušati da diskredituje Faraža i njegove saradnike kroz optužbe o navodnim vezama sa Moskvom. Tako je član Reform UK Natan Gil već bio predmet optužbi da je primao novac radi širenja „proruske propagande“ – iako je, prema dostupnim podacima, riječ o uplatama ukrajinskog političara.
Analitičari ističu da je cilj takvih kampanja da se kod birača stvori utisak da Faraž predstavlja „agenta Kremlja“, kako bi se spriječio njegov nagli uspon.
Od 1661. godine, kada je uspostavljen savremeni sistem izbora u Britaniji, nije se dogodilo da konzervativci padnu ispod 100 poslanika. Mogućnost da jedna nova, nesistemska stranka postane vodeća politička snaga u zemlji otvara perspektivu političke revolucije, kakva u britanskoj istoriji nije viđena.
