Bošnjački delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH napustili su sjednicu Doma naroda nakon što je na dnevni red došao Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, međutim u Klubu Srba smatraju da je to bio samo povod, a da je glavni razlog napuštanja sjednice Izborni zakon BiH, i pokušaj davanja legitimiteta Kristijanu Šmitu, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, da interveniše i nametne nova izborna pravila.
Naime, na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je prekinuta zbog zakona o Ustavnom sudu, nalazio se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona koji je još ranije usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Zanimljivo je da je ovaj izborni zakon koji je predložila SDA neposredno pred sjednicu dobio zeleno svjetlo Ustavnopravne komisije Doma naroda i da su za njega glasali i delegati SNSD-a. Usvajanjem Izbornog zakona u Domu naroda počela bi amandmanska faza tog zakona, i praktično, Šmit, koji već mjesecima najavljuje nametanje Izbornog zakona, ne bi imao razloga da djeluje.
“Sjednica će se morati završiti jednog dana. Ona je započeta i nije završena, ima usvojen dnevni red i tačke su vrlo jasne, a među njima je i Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u prvom čitanju. Ako bi Izborni zakon BiH bio usvojen i u Domu naroda u prvom čitanju, slijedi amandmanska faza. Mislim da je zakon o Ustavnom sudu BiH, koji je predložio kolega Nešković (Želimir Nešković, delegat SDS-a) bio samo alibi da se napusti sjednica i da se pokuša dati legitimitet Šmitu da nametne neki svoj izborni zakon BiH”, rekla je Snježana Novaković Bursać, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Zanimljivo je i da napuštanje sjednice Doma naroda od strane bošnjačkih delegata nije osudio OHR iako je u ranijem periodu to redovno činio, tvrdeći da se blokadom urušavaju “institucije i demokratija u BiH”. Naprotiv, OHR je u svojoj objavi na društvenoj mreži X “podsjetio” članove Parlamenta da bi se smjenom sadašnjih međunarodnih sudija iz Ustavnog suda kršio Ustav i principi nezavisne jurisdikcije. “Visoki predstavnik, kao čuvar Dejtonskog sporazuma, ne može prihvatiti nikakve zakonodavne inicijative u tom pravcu. Ovakvim inicijativama BiH skreće sa evropskog puta”, navedeno je u objavi OHR-a na društvenoj mreži X.
Inače, Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH predložio je Želimir Nešković, delegat SDS-a, prije nekoliko mjeseci, ali nikada nije stavljen na dnevni red, zbog čega je Nešković zatražio da se glasa o tome da li će se naći ili neće na dnevom redu. Nakon glasanja, taj zakon našao se na dnevnom redu, ali odmah nakon toga Bošnjaci su napustili zasjedanje iako nije postojala ni teoretska šansa da taj zakon prođe, jer osim Bošnjaka, za njega ne bi glasali ni Hrvati, koji su to i najavili.
“I iz objave OHR-a nakon što su Bošnjaci napustili sjednicu može se zaključiti da sarađuju, jer je OHR podržao ponašanje i stavove Kluba Bošnjaka, što je problem sam po sebi, jer niko nema pravo da poslanicima ili delegatima sugeriše sadržaj prijedloga zakona. Svaki poslanik, odnosno delegat, ima apsolutno pravo da predlaže zakone i da kreira sadržaj, a domovi odlučuju da li će nešto biti usvojeno ili ne. Na bazi stava OHR-a i ponašanja Kluba Bošnjaka moramo postaviti još neka pitanja – da li to oni možda misle da ubuduće treba da pitamo Šefika Džaferovića šta može, a šta ne može doći na dnevni red, šta smije, a šta ne smije da piše u prijedlogu?! Možda oni o tome maštaju i zamišljaju, ali realan odgovor na situaciju u stvari ukazuje na apsurd i potencijalnu krizu prema kojoj su se uputili”, rekla je Novaković Bursaćeva.
U Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH u nezvaničnim razgovorima rečeno nam je da Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, treba da sazove nastavak sjednice koja je prekinuta, ali da se još ne zna kada bi se to moglo desiti.
“Govori se o nametanju Izbornog zakona od strane Šmita, možda se to čeka, ali šta kada se nametne taj zakon, a Dom naroda usvoji izmjene Izbornog zakona BiH, čija je onda jača, odnosno koji će se zakon u tom slučaju primjenjivati, ovaj Šmitov što je nametnut ili onaj koji eventualno usvoji Parlamentarna skupština BiH”, zapitao se izvor “Nezavisnih”.
I pored brojnih pokušaja, nismo uspjeli stupiti u kontakt sa delegatima Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Rad Ustavnog suda BiH regulisati zakonom
Radomir Lukić, sudija Ustavnog suda Republike Srpske, rekao je da prijedlozi Venecijanske komisije u vezi sa funkcionisanjem Ustavnog suda BiH idu za tim da on dobije ekstraustavni ili nadustavni karakter i praktično postane sam svoj regulator, što je u jednoj ustavnoj državi prosto nemoguće.
On je rekao da prijedlog o produženju mandata i poslije navršenih 70 godina ne ispunjava svrhu Ustava i zbog toga je to van dometa same Venecijanske komisije i Ustavnog suda BiH.
On je rekao i da prijedlog Venecijanske komisije da se pravilima Ustavnog suda mijenjaju odredbe o kvorumu i o većini potrebnoj za odlučivanje još jednom pokazuje da ova tema ne smije da bude tema pravila samog Ustavnog suda, nego da te i druge stvari pred sudom moraju da budu regulisane zakonom.
