Dok je Evropska centralna banka (ECB) za godinu dana kamatne stope smanjila osam puta zaredom, one u Bosni i Hercegovinu iz mjeseca u mjesec imaju trend rasta.
Naime, ECB je početkom juna odlučila da osmi put zaredom smanji referentnu kamatnu stopu i to u cilju podrške preduzećima i potrošačima kroz pristupačnije zaduživanje.
Kako su naveli tada iz ECB-a, trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trampa prijeti da uspori rast.
“Od 11. juna ključne kamatne stope Evropske centralne banke biće niže za 0,25 procentnih poena. Tako će kamatna stopa na depozitne olakšice biti smanjena na dva odsto, stopa na glavne operacije refinansiranja biće 2,15 odsto, dok će kamatna stopa na marginalne kreditne olakšice biti 2,40 odsto”, navedeno je u saopštenju Evropske centralne banke.
Podsjećamo, ECB je u junu 2024. godine prvi put nakon pet godina smanjila kamatne stope, te je do juna ove godine, računajući i sa ovim, smanjila kamate još sedam puta.
Sa druge strane, u BiH ne da nisu smanjene kamate, već, prema posljednjim podacima, one imaju trend rasta.
Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, u poređenju s martom 2025. godine, kamatne stope na kredite su blago porasle.
“Prosječna ponderisana kamatna stopa iznosila je 5,4% za kredite stanovništvu i 4,6% za kredite nefinansijskim preduzećima. Mjesečni rast ukupnih kredita od 1,1% uglavnom je generisan kreditima stanovništvu (doprinos od 0,6 pp) i kreditima nefinansijskim privatnim preduzećima (0,3 pp). Kreditna aktivnost u Bosni i Hercegovini zadržala je stabilan rast i tokom aprila 2025. godine. Ukupno stanje kredita bilo je na približno istom nivou kao i prethodnih mjeseci, dok je u poređenju s aprilom prošle godine zabilježen rast od 10,2%. Prema rezultatima anketa o kreditnoj aktivnosti banaka provedenim u 2025. godini, glavni pokretač kreditnog rasta ostaje snažna potražnja za kreditima, kako kod stanovništva, tako i kod sektora nefinansijskih preduzeća”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako je tačno da je ECB u proteklih godinu dana osam puta uzastopno smanjila referentne kamatne stope kako bi podstakla privrednu aktivnost i izašla iz faze restriktivne monetarne politike, takav mehanizam transmisije monetarne politike ne funkcioniše na isti način u BiH.
“Ključni razlog za to leži u činjenici da BiH nema suverenu monetarnu politiku, već funkcioniše pod aranžmanom valutnog odbora. U tom okviru, Centralna banka BiH nema mogućnost da samostalno određuje kamatne stope, niti da koristi klasične instrumente monetarne politike kao što su operacije na otvorenom tržištu ili određivanje referentne stope. Sa druge strane, kamate u BiH nisu u prethodnom periodu ni rasle onim intenzitetom kao u EU, upravo zbog sporijeg i slabijeg mehanizma transmisije evropskih kamatnih šokova u domaći finansijski sektor. Banke u BiH se u velikoj mjeri finansiraju iz domaćih depozita, a ne sa međunarodnih tržišta kapitala, pa su bile u mogućnosti da održe stabilnije kamatne stope u uslovima globalnog zatezanja monetarne politike”, naveo je Mlinarević za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, trenutni blagi rast kamata u BiH više je rezultat unutrašnjih faktora, kao što su povećana tražnja za kreditima, inflatorna očekivanja i određena percepcija rizika, nego što je to rezultat eksternih uticaja iz EU.
“Banke su, štaviše, zadržale dobar nivo likvidnosti, ali se i dalje ponašaju oprezno s obzirom na političku i fiskalnu neizvjesnost u zemlji. Smanjenje kamatnih stopa bi pogodovalo kako dinamiziranju potrošnje, tako i rastu investicija. Prostor za nešto takvo postoji zbog činjenice da banke precjenjuju kreditne rizike imajući u vidu visoku naplatu kreditnih potraživanja”, zaključio je Mlinarević.
