Naučnici procjenjuju da je 25 odsto dugovječnosti određeno ljudskim genima, dok je ostatak povezan sa onim što neko radi tokom svog života i kako se ponaša.
Kako navodi portal “Vale”, ako se u prehrani smanji udio mesa, prerađene hrane, šećera i soli, onda se smanjuje rizik od pojave brojnih bolesti.
Naučnici se slažu da je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih, jer se sastoji od mnogo povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, riba i plodova mora te maslinovog ulja.
Za dugovječnost je važna i težina. Višak kilograma povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema koji mogu skratiti životni vijek.
Ne samo da suvišni kilogrami opterećuju tijelo i njegove ključne dijelove, već mogu izazvati upale i hormonalne poremećaje.
Gojaznost je povezana i sa depresijom i stresom.
Dugovječnost ne ide bez redovnih fizičkih vježbi i fizičkih aktivnosti poput kretanja, što pomaže u održavanju tijela u formi, smanjuje stres, poboljšava mentalno zdravlje, ali i štiti od hroničnih bolesti.
Svakodnevna fizička vježba ne mora biti ni duga ni intenzivna. Dovoljno je da u svoj dnevni raspored svako uključi neku aktivnost – čak je i nekoliko minuta brzog hoda ili penjanje stepenicama dovoljno za početak.
Srna
