Evropske države koje graniče s Rusijom trebale bi se pripremiti na mogućnost da Vašington povuče dio svojih vojnika iz regiona i početi graditi vlastite vojne kapacitete, poručio je predsjednik Estonije Alar Karis u razgovoru za Politico.
Karis je otkrio da je lično upozorio američkog predsjednika Donalda Trampa na važnost američke vojne prisutnosti u istočnoj Evropi, kada su dvojica lidera u aprilu, na sahrani pape Franje, sjedili zajedno gotovo dva sata.
„Sve sam mu objasnio“, rekao je Karis u estonskom predstavništvu pri Evropskoj uniji. „Prisutnost američkih vojnika u Estoniji – ne samo u Estoniji, nego i u Evropi – od ključne je važnosti. I to ne samo za Evropu, nego i za same Sjedinjene Države.“
Iako su ga djelimično umirile Trampove izjave, posebno ovog sedmice kada je obećao da će američki vojnici ostati u Poljskoj, Karis je naglasio da je „vrlo teško predvidjeti“ što će Vašington učiniti na Baltiku. Zato, dodaje, zemlje poput Estonije „moraju biti spremne na svaki scenarij“, a mogućnost povlačenja NATO-ovog najvećeg člana „znači da moramo graditi vlastite kapacitete“.
Sjedinjene Države trenutno imaju oko 2000 vojnika raspoređenih u baltičkim državama – Estoniji, Litvaniji i Letoniji – u sklopu pojačanih snaga nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022. Pentagon upravo provodi reviziju globalnog rasporeda snaga, čiji se rezultati očekuju krajem mjeseca. Pregled vodi Elbridge Colby, zamjenik američkog ministra odbrane za politiku, poznat kao zagovornik smanjivanja američke prisutnosti u Evropi.
Trampov temperament
Karis je u Brisel doputovao na razgovore s glavnim sekretarom NATO Markom Ruteom, u isto vrijeme kada se ondje okupila grupa evropskih lidera iz tzv. „koalicije voljnih“, koji rade na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Na to je stigla i reakcija Moskve: portparol ruskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Rusija neće prihvatiti prisustvo stranih trupa u Ukrajini kao dio mogućeg prekida vatre.
Na pitanje očekuje li da će Tramp pojačati pritisak na Putina, estonski predsjednik – čija je zemlja već obećala vojnike za ukrajinsku inicijativu – uzvratio je kako „mnogo toga ovisi o Trampovom temperamentu“.
„Estonija i mnoge evropske zemlje trenutno podržavaju ono što Tramp radi. Toliko je puta razgovarao s Putinom, a ništa se ne događa … Mislim da već gubi strpljenje“, rekao je Karis.
Samo nekoliko dana prije njegovog dolaska u Brisel, ruska raketa pogodila je zgradu delegacije EU u Kijevu. „To nije bila slučajnost“, tvrdi Karis. „Jedina pogreška koju je Putin napravio bila je to što je uopšte započeo rat.“
Upozorio je i da evropske zemlje „ne smiju biti naivne“ prema namjeri Kremlja da u narednim mjesecima dodatno testira zapadne demokratije, primjerice kroz miješanje u nadolazeće parlamentarne izbore u Češkoj. Ipak, odbacuje ideju da bi baltičke države trebale biti zabrinutije od drugih samo zato što graniče s Rusijom.
„Moderne rakete mogu krenuti iz Moskve i završiti u Hagu ili Briselu za nekoliko minuta“, kaže Karis.
Razgovor i uvjeravanje
Estonski predsjednik, poznat kao jedan od najgorljivijih zagovornika Ukrajine u Evropskoj uniji, nada se da će Kijev do kraja godine moći započeti službene pregovore o pristupanju EU, tokom danskog predsjedavanja koje završava 31. decembra.
Na pitanje kako prevazići protivljenje Mađarske, koja blokira ukrajinsko članstvo, odgovorio je: „Na tome moramo raditi s tom jednom zemljom… Možda bismo trebali više razgovarati s Viktorom Orbanom, a ne samo ga etiketirati, da pronađemo rješenje.“
Dodao je i drugu mogućnost: „Mađarska napusti prostoriju, a mi donesemo odluku.“
Slično razmišlja i o odnosu prema Izraelu. Dok neke evropske zemlje žele smanjiti trgovinske odnose ili ukinuti evropsko finansiranje izraelskih istraživačkih projekata zbog kršenja ljudskih prava u Gazi, Karis se zalaže za drukčiji pristup. Kao naučnik po struci i bivši molekularni genetičar, ističe važnost „uvjeravanja“ izraelskih čelnika da zaustave humanitarna kršenja. „Izraelski naučnici izuzetno su dobri. Ako im uskratimo sredstva, uskraćujemo ih i sebi“, kaže Karis. „Postoje i druga rješenja. Razgovor i uvjeravanje“, kazao je u dramatičnom intervjuu, prenosi Jutarnji.
