Francuska neće ispuniti svoje obećanje da Ukrajini ove godine isporuči do tri milijarde evra vojne pomoći i na putu je da obezbijedi samo „više od dvije milijarde evra“, piše Politiko, pozivajući se na izjavu ministra odbrane Sebastijena Lekornua pred francuskim poslanicima u ponedjeljak.
„Početkom ove godine donesena je politička odluka da bi pomoć Ukrajini mogla da iznosi tri milijarde evra, u stvari, mi ćemo premašiti dvije milijarde evra, ali ne i tri milijarde evra“, rekao je Lekornu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron obećao je da će poslati najviše tri milijarde evra ranije ove godine u okviru napora da se poveća francuska pomoć Ukrajini nakon što je Pariz kritikovan da je na tom planu uradio manje od drugih zemalja, poput Njemačke.
U februaru, u pokušaju da obezbijede dugoročnu pomoć Ukrajini, Pariz i Kijev potpisali su bilateralni bezbjednosni sporazum kojim je predviđeno do tri milijarde evra vojne podrške za ovu godinu.
Sada je, međutim, Francuska pod pritiskom da smanji svoj deficit, koji bi mogao dostići šest odsto BDP-a 2024. godine, navodi briselski portal, napominjući da Francuska nije jedina zemlja koja se suočava sa smanjenjem budžeta.
U Njemačkoj, najvećem evropskom donatoru vojne pomoći, kreatori politike planiraju da sljedeće godine prepolove podršku Ukrajini kako bi smanjili potrošnju.
Strahuje se i da će SAD smanjiti podršku Kijevu ako se bivši predsjednik Donald Tramp vrati u Bijelu kuću.
Uprkos finansijskom kolebanju, Makron snažno podržava Ukrajinu u ratu, piše Politiko.
Francuski predsjednik je prošle nedjelje poželio dobrodošlicu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u Pariz kako bi razgovarao o njegovom „planu pobjede“ i dodatnoj pomoći Ukrajini.
Uoči posjete Zelenskog, Makron je pozdravio ukrajinske vojnike koji se obučavaju u istočnoj Francuskoj, u okviru francuske inicijative da se cijela brigada obuči na francuskoj opremi.
Takođe se očekuje da će Francuska dostaviti Kijevu borbene avione „Miraž 2000“ u prvoj polovini 2025. godine.
Ukupno, Pariz je obezbijedio 1,7 milijardi evra vojne pomoći Kijevu 2022. i 2,1 milijardu evra 2023. godine, manje od Njemačke, Velike Britanije i Švedske, navodi briselski portal.
Očekuje se da će sljedeće godine francuski budžet za odbranu dostići 50,5 milijardi evra. Međutim, Lekornu je naveo da Ministarstvo odbrane neće tražiti dodatni novac na kraju godine za neočekivane troškove vezane za raspoređivanje NATO-a u Estoniji i Rumuniji, ili za pomoć Ukrajini.
Prema njegovim riječima, pomoć Ukrajini u vrijednosti od 300 miliona evra dolazi od kamata na zamrznutu rusku imovinu i biće iskorišćena za kupovinu artiljerijske municije kalibra 155 mm, samohodnih haubica „Cezar“ i goriva.
Od 400 do 600 miliona evra biće generisano nižim stopama inflacije i korišćeno za renoviranje projektila „SCALP“ i „Aster“ za Ukrajinu.
Lekornuovi komentari dolaze u trenutku kada nordijske i baltičke zemlje povećavaju svoje napore.
Litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis rekao je za Politiko da „najnoviji podaci pokazuju da je nordijsko-baltička grupa, ako se uzme kao jedinica, drugi vojni snabdjevač Ukrajini, poslije SAD“.
On je pozvao druge evropske zemlje da intenziviraju podršku i upozorio na ratni zamor.
