Hrvatski poslodavci i dalje se suočavaju sa nizom prepreka koje otežavaju i usporavaju zapošljavanje stranaca, saopštila je u ponedjeljak Hrvatska obrtnička komora (HOK).
HOK upozorava na probleme koje stvaraju pojedine odredbe iz Zakona o strancima. Traži digitalizaciju i jednostavnije procedure pri angažovanju stranih radnika.
Obrtnicima, između ostalog, smeta nemogućnost dokazivanja aktivnog obavljanja djelatnosti u Hrvatskoj, uvođenje omjera zaposlenih domaćih i stranih radnika i u deficitarnim zanimanjima, kao i obaveza podmirenja svih javnih davanja, a ne samo po osnovu poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.
Žale se i na rok od 15 dana za službenike policijskih uprava za izdavanje dozvola za boravak i rad. Tvrde da je taj rok teško ispuniti i da se on često produžava, što kod poslodavaca stvara dodatnu frustraciju i osjećaj nemoći pri zapošljavanju.
Kao pozitivnu, HOK vidi odredbu prema kojoj je moguća promjena poslodavca stranog radnika u istom zanimanju nakon godinu dana, bez ponovnog dobijanja dozvole. Do sada je, u slučaju promjene poslodavca, novi poslodavac morao prolaziti cijelu proceduru ponovnog ishođenja dozvole, iako je radnik već imao važeću radnu dozvolu u Hrvatskoj.
Ipak, HOK ističe da je zakonska odredba o promjeni poslodavca tek nakon godinu dana stvorila praktični problem – kako su sve ranije dozvole bile izdavane na period do godinu dana, trenutna zakonska izmjena nema primjenu, jer se mora čekati produženje dozvole, a tek nakon toga, poslije još godinu dana, radnik može promijeniti poslodavca. Zato je HOK uputio prijedlog MUP-u da se taj rok skrati na šest mjeseci za dozvole koje su izdate na period do godinu dana.
HOK traži i digitalizaciju i pojednostavljenje procedura kroz uvođenje digitalne platforme za podnošenje zahtjeva, praćenje statusa i centralizaciju komunikacije.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil naglašava da je važno voditi računa i o „prvom“ poslodavcu, jer je on taj koji ulaže najveći napor od samog ishođenja dozvole za boravak i rad, pa sve do obuke radnika i njegove integracije u društvo.
“Ako poslodavac čeka više od četiri mjeseca na dozvolu za boravak i rad, a nema sigurnost da će radnik ostati kod njega barem godinu dana, zašto bi bio motivisan da ponovo prolazi proceduru za novog radnika? Biće mu lakše da ga preuzme drugi poslodavac, a to nikako ne smijemo dozvoliti kao društvo. Trenutno je veliki problem i u pojedinim djelatnostima nepoznavanje hrvatskog jezika (na primjer u trgovini), pa su poslodavci primorani sami organizovati kurseve za svoje zaposlene, što je administrativno i finansijski zahtjevno. Smatramo da bi u tome morala učestvovati i država”, poručuje Kratohvil, prenosi Bankar.
