Apelaciono odjeljenje Suda BiH o žalbi Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na odluku CIK-a da mu se oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, najvjerovatnije će odlučivati iduće sedmice, a moguće i krajem mjeseca.
U CIK-u su za Federalnu novinsku agenciju potvrdili da su primili žalbu na odluku, te da je sljedeći korak izrada izjašnjenja na žalbu, a nakon čega se žalba i samo izjašnjenje CIK-a šalju Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Kako nezvanično saznajemo, da bi dokumentacija bila upućena Apelacionom odjeljenju Suda BiH, ona (dokumentacija) mora biti kompletirana, što juče nije bio slučaj.
“U svom izjašnjenju CIK mora prvo konstatovati da je žalba izjavljena blagovremeno, a imamo situaciju da je žalba stigla prije poštanske dostavnice da je odluka CIK-a o prestanku mandata uopšte uručena. Moramo čekati i dostavnicu, nakon toga piše se izjašnjenje i sva dokumentacija se šalje Sudu”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Rok u kojem bi Apelaciono odjeljenje Suda BiH trebalo odlučiti po žalbi je tri dana, ali radi se o “instrukcionom roku”, odnosno neobavezujućem, tako da je moguće da taj rok bude i probijen, što ne bi bio prvi put da se o žalbama na odluke CIK-a odlučuje i nakon isteka tri dana.
Nakon što Apelaciono odjeljenje Suda BiH odluči po toj žalbi, i u slučaju da je odbaci, odluka CIK-a postaje pravosnažna i od tada počinju da teku rokovi definisani Izbornim zakonom BiH, u kojem je definisano da CIK raspisuje te izbore, a u članu 14.3 Izbornog zakona BiH navodi se: “Prijevremeni izbori održaće se u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana.”
Prema nezvaničnim informacijama, i u slučaju da odluka CIK-a o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske bude pravosnažna, odluka o raspisivanju prijevremenih izbora mogla bi biti donesena početkom septembra.
Ipak, sve bi mogla zakomplikovati odluka Ustavnog suda BiH od kojeg je Dodikova odbrana tražila privremenu mjeru kojom bi se obustavilo izvršenje prvostepene presude do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH plenarnu sjednicu zakazao je za 18. avgust sa jednom tačkom dnevnog reda, i to “Administrativna pitanja”, a koja se odnosi isključivo na poslovanje Suda.
“Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nije u mogućnosti dati informaciju o datumu sjednice na kojoj će biti razmatrana apelacija, odnosno zahtjev za privremenu mjeru apelanta Milorada Dodika. Ustavni sud BiH predmete rješava po hronološkom redu, osim izuzetaka utvrđenih članom 25. pravila Ustavnog suda BiH. Članom 25. Pravila propisano je hitno postupanje, između ostalog, u odnosu na zahtjeve za donošenje privremene mjere. Od novembra 2022. godine Ustavni sud radi u otežanim okolnostima i sa nepotpunim sastavom jer Narodna skupština Republike Srpske odbija da izvrši svoju ustavnu obavezu da izabere sudije na upražnjene sudijske pozicije. Iz navedenog razloga ne mogu se održavati sjednice Velikog vijeća na kojima se u normalnim okolnostima donosio veliki broj odluka (gotovo 99 odsto svih odluka), kao ni sjednice Malog vijeća koje u normalnim okolnostima odlučuje o privremenim mjerama. U datim okolnostima, Ustavni sud je prisiljen predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama, na koje se može uputiti samo ograničen broj predmeta”, rekli su za “Nezavisne” u Ustavnom sudu BiH.
U ovom sudu naglašavaju da je trenutno u radu 13.106 AP predmeta i 16 U predmeta te da u ovom trenutku postoji veći broj apelacija drugih apelanata u kojima je takođe sadržan zahtjev za donošenje privremene mjere.
“Ustavni sud nema mehanizme kojima može uticati na otklanjanje ovog problema, ali nastoji svojim organizacionim prilagođavanjima rada novonastalim okolnostima ublažiti njegove posljedice kako bi ovakva situacija imala što manje uticaja na postupke po predmetima pred Ustavnim sudom”, rekli su nam u Ustavnom sudu BiH.
Prema nezvaničnim informacijama, Ustavni sud BiH zahtjev Dodikove odbrane mogao bi razmatrati tek krajem septembra.
U slučaju da CIK raspiše prijevremene izbore početkom septembra, a da Ustavni sud BiH odbije zahtjev Dodikove odbrane o privremenoj mjeri, izbori se, otprilike, ne bi mogli održati prije prve polovine oktobra i poslije druge polovine decembra.
Ako je suditi po ranijim odlukama CIK-a, u tim slučajevima izbori su zakazivani u roku od 60 dana od dana raspisivanja, tako da bi građani Republike Srpske na izbore mogli ići početkom novembra.
Prema nezvaničnim informacijama, na dan izbora za predsjednika Republike Srpske mogao bi se održati i referendum koji je najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
