Kineska vlada cilja na emociju koja je postala previše uobičajena na internetu i društvenim mrežama u zemlji: očajanje.
Ove nedjelje, Kineska administracija za sajber prostor pokrenula je dvomjesečnu kampanju za suzbijanje objava na društvenim mrežama koje ”pretjerano preuveličavaju negativna i pesimistična osjećanja“. Cilj je, prema riječima vlasti, ”ispravljanje negativnih emocija“ i ”stvaranje civilizovanijeg i racionalnijeg onlajn okruženja“. Mete uključuju narative poput ”učenje je beskorisno“ i ”naporan rad je beskoristan“, kao i priče koje promovišu ”svjetski zamor“.
Kina se suočava sa ekonomskim usporavanjem nakon krize stanovanja, visoke nezaposlenosti mladih i žestoke konkurencije za fakultete i poslove – sve to je dovelo do osjećaja razočaranja među mlađom generacijom.
”Mladi ljudi u Kini imaju ozbiljna pitanja o budućim izgledima svojih života i moraju se suočiti sa činjenicom da će njihovi uslovi za život vjerovatno biti gori od onih generacije njihovih roditelja“, kaže za BBC Sajmon Sihang Luo, vanredni profesor društvenih nauka na Tehnološkom univerzitetu Nanjang u Singapuru.
A zabrinutost Pekinga zbog rastuće frustracije odrazila se u talasu sankcija usmjerenih na influensere i platforme društvenih medija u zemlji.
Prošle nedjelje, poznati kreator sadržaja Hu Čenfeng uklonio je sve svoje objave sa svojih naloga na društvenim mrežama. Niko ne zna zašto, jer kineski zvaničnici nisu dali objašnjenje. Ali se vjeruje da je to bio odgovor na viralni komentar koji je nedavno dao, klasifikujući ljude i predmete kao ”Epl“ ili ”Android“ – ovo drugo se koristi za opisivanje stvari koje su inferiorne u odnosu na prvo.
”Tipična Android logika, Android osoba, Android kvalifikacije“, rekao je tokom prenosa uživo koji se od tada široko dijeli na mreži.
Dok su mnogi kineski korisnici društvenih medija brzo povjerovali u šalu, drugi su optužili Hua da sije društvene podjele.
Čini se da su takve očigledne šale o nejednakosti postale nezgodna tema, jer pojačavaju podjele na kojima Kineska komunistička partija radije ne bi da se zadržava.
Cenzura nije ništa novo na kineskom internetu. Sve što sugeriše kritiku Partije, njenih lidera ili se dotiče kontroverznih tema sa političkim implikacijama brzo se uklanja, piše BBC.
Ono što je neobično u vezi sa ovom kampanjom protiv pesimizma jeste to što izgleda da cilja niz onlajn ponašanja koja bi mogla da stvore ili doprinesu osjećanjima negativnosti.
Džang Sjuefeng, poznati onlajn tutor poznat po svojoj žestokoj retorici o obrazovanju i društvenim pitanjima, izazvao je kontroverzu početkom ovog mjeseca kada je obećao da će donirati najmanje 100 miliona kineskih juana (14 miliona dolara) ako Peking odluči da izvrši invaziju na Tajvan. Ali tek ove nedjelje je postao meta kineske cenzure.
Njegovi nalozi na društvenim mrežama, koji imaju milione pratilaca, blokirani su da bi dobili nove pratioce, objavili su lokalni mediji u srijedu.
Ali nisu u pitanju samo pojedinci. Kina želi da platforme društvenih medija igraju ulogu u masovnom čišćenju interneta.
Ovog mjeseca, Administracija za sajber prostor je saopštila da će nametnuti ”stroge kazne“ aplikacijama društvenih medija Xiaohongshu, Kuaishou i Weibo zbog toga što nisu obuzdale ”negativni“ sadržaj, kao što su „senzacionalizujuće lične vijesti o poznatim ličnostima“ i druge ”trivijalne informacije“, prenosi Kliks.
Klix
