Previše složen proces registracije preduzeća i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno.
To je, između ostalog, objavio Stejt department u izvještaju o investicionoj klimi u BiH u 2024. godini, gdje je upozoreno i da BiH ima slabo sudstvo.
“Digitalizacija javnih usluga, kao što su izdavanje dozvola i registracija preduzeća, može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne tačke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo finansirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritikovali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka transparentnosti”, dodaje se u izvještaju.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da prema njihovim izvještajima, a između ostalog i prema posljednjem izvještaju njihovog Centra za besplatno pružanje pravne pomoći, koji je objavljen prije nekoliko godina, građani ističu da je javna uprava najkorumpiranija oblast u cijeloj BiH, pred zdravstva, obrazovanja, policije itd.
“Građani vide javnu upravu kao najkorumpiraniju, u dva konteksta. Jedan je omogućavanje ostvarivanja prava ispred javne uprave, gdje se može svrstati i registracija preduzeća i slično, a drugi je zapošljavanje. Ostvarivanje prava pred javnom upravom je upravo problematično jer je teško doći do bilo kojih prava ukoliko nemate ili poznanstvo ili neke materijalne resurse koje biste ponudili ili, prosto rečeno, to je davanje ili primanje mita”, kaže Ožegović za “Nezavisne novine”.
Inače, u izvještaju je navedeno i da je BiH, iako se suočava s brojnim izazovima, otvorena za strana ulaganja, te da nudi liberalan trgovinski režim, uz pojednostavljenu poresku strukturu. Međutim…
“Investitori moraju prevladati značajne izazove, uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slabo sudstvo. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regiji. Značajna migracija stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 preduzeća u državnom vlasništvu i ‘naduvan’ javni sektor istiskuju privatni sektor”, navodi se u izvještaju.
Kako se dodaje, institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju situaciju i odvraćaju strane investitore.
“Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Evropski savjet je odobrio otvaranje pristupnih pregovora uz uslov da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama”, naveli su iz Stejt departmenta.
Takođe, istakli su i da privreda BiH nije doživjela značajnije direktne efekte ruskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju. Ističe se i da BiH ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja.
“Uprkos blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih podsticaja ili dobrog okruženja za investitore”, upozorili su iz Stejt departmenta.
U analizi su naveli i da su američke investicije niske, te da su ulaganja najčešće kratkoročna. Osvrnuli su se i na Srpsku, te tvrde da su potezi Srpske da “protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika Milorada Dodika da odvoji RS od BiH takođe povećale tenzije”.
“Ove radnje, u kombinaciji sa prijetnjama RS da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput agencije za lijekove i medicinska sredstva RS, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja”, tvrde iz Stejt departmenta.
Nezavisne
