U manastiru Ostrog, jednom od najpoznatijih pravoslavnih svetilišta u regionu, svakog dana u godini se obavlja sveti čin krštenja.
Za ovaj obred potrebni su samo dijete, volja roditelja i kum koji je već kršten u Pravoslavnoj crkvi – ali taj kum može biti i potpuni neznanac.
Naime, u Ostrogu je postala uobičajena praksa da se ljudi međusobno upoznaju na licu mjesta i dogovore da jedno drugom budu kumovi. Ova praksa, iako neobična, duboko je prožeta duhovnim značenjem – vjerom da se ništa ne dešava slučajno. Neki od tih susreta postaju početak dugog prijateljstva, a neki ostaju uspomena iz jednog svetog trenutka.
Jedan takav primjer je i priča Ljubice, žene koja je 2019. godine u Ostrogu krstila svog unuka, ali i postala kuma djevojčici Sofiji iz Niša – djevojčici koju nije poznavala do tog dana. Godinu dana kasnije, pokušala je da pronađe Sofiju i njenu porodicu preko Fejsbuka, kako bi obnovili kontakt. I uspela je, uz pomoć žena koje su dijelile objavu, među kojima je bila i majka Sofijine školske drugarice.
Krštenja poznatih pod Ostrogom
Sveti Vasilije Ostroški, čudotvorac čije mošti počivaju u ovom manastiru, privlači i poznate ličnosti. Novak Đoković krstio je svoju djecu upravo na ovom mjestu, a sličan čin učinila je i pjevačica Marija Šerifović, kao i političarka Milica Đurđević Stamenkovski.
Sve više dolaze i pripadnici drugih vjeroispovijesti. Mnogi mole, krštavaju djecu i daju im imena po svecu, vjerujući u njegovu zaštitu.
Kada se (ne) krštava?
Iako se krštenje može obaviti bilo kog dana, postoje periodi kada se izbjegava – poput vremena od Božića do Krstovdana, koji se smatra liturgijski „kritičnim“ zbog simbolike čekanja krštenja Hristovog. Takođe, izbjegavaju se posni dani i subote, koje su posvećene upokojenima.
Pravila i simbolika krštenja
Krsnica, bijelo platno, simbolizuje čistoću, dok se voda iz krštenja prosipa na sveto mjesto. Kum kupuje svijeću, donosi peškir i krstić za dijete. U nekim krajevima, dijete se zavija u bijelu očevu košulju, a pomazuje se maslinovim uljem.
Ostroška pravila i običaji
Ulazak u manastir zahtijeva skromnost i poštovanje – žene treba da nose suknje i marame, muškarci pantalone i majice s dugim rukavima. Vernici daruju monahe kafom, šećerom, uljem. Strogo je zabranjeno uzimanje bilo čega iz manastira – čak ni kamen.
Postoji vjerovanje da ne treba planirati posjetu Ostrogu. Kako narod kaže – „u Ostrog se ne ide, u Ostrog se biva pozvan“.
Legenda kaže da Sveti Vasilije svake noći obilazi manastir, ostavljajući tragove na svojim čarapama. Zato mu ljudi daruju vunene čarape, ulje, vino, i predmete svojih najbližih – da prenoće uz mošti i ponesu blagoslov.
Ostrog tako ostaje svetinja gdje se spajaju ljudi, duše i vjekovima čuvane molitve, piše Pink.rs.
