Ukupan promet industrije u BiH nastavio je u dobrim procentima da pada i u aprilu, a to je, prema riječima stručnjaka, samo nastavak loše situacije u Evropskoj uniji, čije se najsnažnije ekonomije, poput Njemačke, nalaze u recesiji.
Struku ne iznenađuje podatak da je ukupan desezonirani aprilski bilans prometa bh. industrije manji za 3,2 odsto u odnosu na mart ove godine, kao ni činjenica da je ovaj promet u prethodnih godinu dana zabilježio pad od čak 14,8 odsto.
“Ako uporedimo tržišta, u aprilu 2023. u poređenju sa aprilom 2022. godine na domaćem tržištu zabilježen je pad za 13,3 odsto, a na stranom za 15,9 odsto”, govore podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
Najveći pad u industrijskom prometu u BiH bilježi energija, čiji je promet za mjesec dana smanjen za 7,5 odsto, dok je na godišnjem nivou to čak 26,6 odsto.
“Pored toga, u aprilu 2023. u poređenju sa martom 2023. ukupan promet trajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježio je pad od 5,1 odsto, promet intermedijarnih proizvoda manji je za tri odsto, kapitalnih proizvoda za 2,9 odsto, dok je promet netrajnih proizvoda za široku potrošnju manji za 1,2 odsto”, stoji u izvještaju.
Ipak, kada se gleda period april 2022-2023. godina, promet netrajnih proizvoda je veći za pet odsto, a kapitalnih proizvoda je veći za 1,3 odsto.
“Ipak, promet intermedijarnih proizvoda manji je za 22,2 odsto, a promet trajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,7 odsto”, naveli su iz Agencije.
Ekonomista Slaviša Raković smatra da je ovakav pad u prometu djelimično povezan sa prerađivačkom industrijom, a u daljem sa padom i uvoza i izvoza.
“I taj dio malo brine, jer daje signal da dolazi do usporavanja izvoza na neka tržišta”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.
Kada je u pitanju ovako enorman pad prometa/prodaje energije u posljednjih godinu dana, on ističe da se to može objasniti i kretanjem cijena energenata.
“Naime, u prošloj godini cijene električne energije na evropskom tržištu su bile znatno više, tako da uz isti fizički obim izvoza možete zabilježiti pad u monetarnom smislu”, naglašava on.
Na pitanje šta konkretno ovakva situacija može donijeti BiH, Raković dodaje da sve u našoj privredi zavisi od kretanja u susjedstvu i, naravno, u EU.
“Za sada nijedan trend nije uočljiv, iako se nagovještava blaga recesija, no to je još na nivou spekulativnog”, mišljenja je on.
Situacija na terenu nije iznenađenje ni za privrednike.
“Sve to je posljedica pada privrednih aktivnosti u zemljama EU, preciznije Njemačkoj, vidjeli smo da oni nakon dva negativna kvartala ulaze u recesiju. A znamo koliko je Njemačka važan spoljnotrgovinski partner za BiH, logično je da se to odrazilo na bh. privredu. Mi smo toliko malo tržište za EU da svaki poremećaj koji se desi, čak i mali, pokazuje značajne procente kod nas”, kaže za “Nezavisne novine” Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS.
Prateći trenutne okvire, nastavlja on, treba očekivati da se loša slika prenese i na naredni period.
“Ti negativni trendovi iz aprila su se sigurno prenijeli i na maj, pa će vjerovatno lošiji bilans biti i u tom mjesecu. Prema mojim informacijama, neke branše će sigurno doživjeti pad, neke će se ipak održati. Ali generalno, mislim da će se ovakva situacija zadržati bar narednih mjesec ili dva”, zaključio je Ćorić.
