Uprkos ekonomskoj krizi, rastu cijena i sve tanjim kućnim budžetima, stanovništvo u Republici Srpskoj ne odustaje od igara na sreću, a po tom osnovu prošle godine u budžet se slilo više od 172,6 miliona KM.
Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, prošlogodišnji prihodi od kocke veći su za oko 17 miliona KM nego 2024, kada je taj prihod iznosio blizu 155,3 miliona KM.
– Najveći prihod i u 2024. i u 2025. godini ostvaren je od naknada za priređivanje internet igara na sreću – naveli su iz Uprave za “Glas Srpske”.
Internet klađenje u ekspanziji
U Republici Srpskoj, kako su naveli, posluje 766 kladionica, dok su registrovana čak 892 uplatna mjesta.
– Kada je riječ o automatima, evidentiran je 11.721 aparat, dok je broj elektronskih terminala dostigao 2.851. U okviru elektronskih igara na sreću posluje 1.421 uplatno mjesto, a organizuje se i devet klasičnih tombola. Internet igre takođe su dio ponude, što dodatno proširuje dostupnost klađenja i kockanja – istakli su iz Uprave.
Kako su naveli, i u 2026. godini nastavljaju sa aktivnostima koje će podrazumijevati funkcionisanje tržišta igara na sreću isključivo u zakonskim okvirima.
– To će imati pozitivne efekte po prikupljanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, a time i po budžet Republike Srpske – zaključili su iz Uprave.
Krpe rupe u kućnom budžetu
Ovi podaci ukazuju na to da su igre na sreću široko rasprostranjene i lako dostupne građanima, bez obzira na ekonomske prilike. U vremenu kada mnoge porodice pažljivo planiraju svaku marku, kockanje ostaje jedan od vidova potrošnje koji ne jenjava.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da građani u nedostatku prihoda sve češće u kockanju vide način da “zakrpe rupe” u kućnom budžetu.
– Došli smo u situaciju da je bijeda koja je zavladala zbog rasta cijena, stagnacije plata i sve manje posla, dovela ljude u poziciju da žive u nadi da će klađenjem doći do novca koji im je potreban – kazao je Pavlović za “Glas”.
Primjer iz Albanije
Prema njegovim riječima, kockanje je postalo način da se pokuša nadomjestiti ono što nedostaje u kućnom budžetu, te da je kockanje poprimilo razmjere društvene pošasti.
– To je postalo nešto poput pušenja ili drogiranja, jedna vrsta zavisnosti. Ali ta okolnost je samo rezultat neperspektivnosti života u BiH, odsustva dobrih poslova i pristojnih plata – naglašava Pavlović.
Kao primjer drugačijeg pristupa, navodi iskustvo iz regiona.
– U Albaniji su zabranili kladionice. Kockanje je dozvoljeno samo u visokouslužnim hotelima. To pokazuje da država može da reaguje ako postoji volja – zaključuje Pavlović.
Borba
Iz Republičke uprave za igre na sreću naveli su da je njihov primarni zadatak snažna borba protiv ilegalnog tržišta igara na sreću.
– Takođe, želimo da podignemo stepen odgovornog priređivanja, posebno na sprečavanju učešća maloljetnih lica u igrama na sreću, te stvaranje uslova za efikasnije prilagođavanje inovacijama koje prate evropsko i svjetsko tržište igara na sreću – pojasnili su iz Uprave.
