Neubičajeno toplo vrijeme u februaru i početkom marta stavilo je na dodatne muke poljoprivrednike, jer su uveliko počeli da razmišljaju o proljećnoj sjetvi, a u dilemi su zbog realnih meteoroloških prilika i optimalnog sjetvenog roka, izjavila je agronom Gordana Gajić.
– Svjedoci smo da nam klimatske promjene donose mnoge nevolje kada je riječ o proizvodnji kukuruza. Više nemamo zime sa snježnim padavinama i mrazom, proljeća su nam promjenljiva, puna iznenađenja, često kišovita, kao prošle godine, tako da se ne može na vrijeme pristupiti sjetvi – rekla je Gajićeva Srni.
Ona je navela da je tu i oscilacije u temperaturi gdje je česta pojava naglog zahlađenja u periodu nicanja kukuruza, kao i hladno zemljište koje ne omogućava optimalno nicanje biljaka.
Ona je savjetovala da se za optimalno nicanje kukuruza mora sačekati da temperatura zemljišta u sjetvenom sloju /pet do sedam centimetara/ bude oko 10 do 12 stepeni Celzijusovih.
Gajićeva je ukazala da se pravilnim mjerama i obradom zemljišta moraju stvoriti što bolji uslove za biljku.
– Poseban značaj se mora dati osnovnoj obradi zemljišta u jesen i unošenje dvije trćine NPK đubriva sa naglašenim udjelom fosfora i kalijuma. Bitna je predsjetvena priprema zemljišta u proljeće, na nekih sedam dana pred sjetvu, kada unosimo još trećinu NPK đubriva, najčešće tri puta 15 i jedan manji dio uree, koja će obezbijediti dovoljno azota do prve prihrane, koja se obavlja kanom – navela je Gajićeva.
Predsjetvena priprema, dodala je Gajićeva, obavlja se sa što laganijim mašinama kako bi se obezbijedila što bolja rastresitost sjetvenog sloja i spriječilo utabavanje.
– Sve navedeno ima za cilj da spriječi gubitak vlage iz zemljišta, da obezbijedi optimalan vodno-vazdušni režim i adekvatnu količinu hrane za nesmetani razvoj biljke. Nakon toga nam predstoji odabir adekvatnog hibrida za namjenu koju želimo, kvalitet zemljišta i uslove koje imamo – rekla je Gajićeva.
Ona je napomenula da mnogo posla imaju i voćari, jer počinje vegetacija, a kod nekih voćnih kultura je i uznapredovala.
– Kod nas je najzastupljenija šljiva i ona je sada u fazi pred cvjetanje i početak cvjetanja, u zavisnosti od sorte, te nam predstoji važna mjera zaštite od bolesti sušenja cvjetova i grančica – rekla je Gajićeva i dodala da se ova mjera sprovodi na početku cvjetanja, kad se pojave cvjetni baloni i cvijet počinje da se otvara.
Gajićeva je rekla da se na kraju cvjetanja dodaje i insekticid za suzbijanje voćne ose koja je izrazito velika štetočina na šljivi i može gotovo u potpunosti da uništi rod, što se može primijeniti i kod ostalog koštuničavog voća.
Srna
