Polupismenost se danas naročito može uočiti na društvenim mrežama, poražavajuće je da neko nema razvijenu vještinu da se izrazi i oblikuje maternjim jezikom, rekla je Srni profesor srpskog jezika i književnosti Dragana Mandrapa.
Mandrapa, profesor u Srednjoj školi “28. juni” u Istočnom Novom Sarajevu, istakla je i da većina u tome ne vidi nikakav problem.
“Upravo su društevne mreže dijelom krive za ovakvo stanje, ali svakako nisu jedini krivci. Svi smo odgovorni”, istaklča je Mandrapa povodom Međunarodnog dana pismenosti.
Prvi veliki korak ka ljudskoj emancipaciji, kao i svakog pojedinca, Mandrapa je navela učenje čitanja i pisanja.
“Prvi korak, ali ne i jedini u 21. vijeku je da ne možemo ostati na nivou prepoznavanja jezičkih znakova i smatrati sebe pismenima. Mali je broj ljudi koji nisu naučili da čitaju i pišu, ali je, nažalost, veliki broj onih koji se nisu pomakli dalje od toga. Umjesto da se krećemo prema naprijed, mi kao društvo stagniramo, tapkamo u mjestu”, istakla je Mandrapa.
Ona je ukazala da se živi u otvorenom društvu u kome svako ima stav i mišljenje, ali i mogućnost da to javno iznese.
Međutim, dodala je, niska je, gotovo nepostojeća, svijest o tome da se nivo obrazovanja i shvatanja svijeta i svega u svijetu ogleda upravo kroz načine na koje je misao izrečena ili napisana.
“Poražavajuća je činjenica da je odsustvo takve svijesti najvidljivija među mladima. Kao neko ko ima višedecenijsko iskustvo u radu sa mladima gotovo svakodnevno čujem da mi učenik na postavljeno pitanje odgovara – to znam, ali ne znam kako da kažem”, navela je Mandrapa.
Ukazala je i na polupismenost kao pojavu koja je posljednjih decenija prisutna u društvu, naglasivši da su polupismeni mnogo opasniji od nepismenih.
“Nesvjesni koliko je važno sa poštovanjem i ljubavlju odnositi se prema jeziku, pismu i njegovati govornu kulturu, takvi ljudi marginalizuju značaj učenja i obrazovanja, a samim tim i sveukupnog rasta svakog pojedinca”, istakla je Mandrapa.
Međunarodni dan pismenosti obilježava se širom svijeta 8. septembra, na inicijativu Uneska. Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, odnosno upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
