Podizanje minimalca sa 700 KM na 900 KM bilo je, ispostavlja se, odskočna daska za nova poskupljenja svakodnevnih životnih namirnica u Srpskoj.
To može posvjedočiti svako ko je od početka ove godine, pa i posljednjih mjeseci prethodne, išao u markete ili druge trgovine, u namjeri da napuni svoj frižider.
Gotovo da ne postoji namirnica, ona osnovna životna, koja nije poskupjela, a ako baš želimo ići slikovito, reći ćemo, na primjer, da je cijena bureka i proizvoda u pekarama otišla gore za tridesetak feninga, da na rafovima u tržnim centrima ni pivo više nije ono što je bilo (naravno u smislu cijene, jer je skuplje od 10 do 40 feninga), kao ni proizvodi za ličnu higijenu.
Zaboraviti u ovoj situaciji mesne proizvode bilo bi suludo, jer se sa sadašnjim cijenama po kilogramu, nekada moglo kupiti i dvostruko više.
Građani nisu pošteđeni ni kada su u pitanju cijene stanovanja, a ako u obzir uzmemo samo primjer Banjaluke, postalo je gotovo nezamislivo da se u ovom trenutku nađe stan na izdavanje za manje od 500 KM, naravno, plus troškovi režija.
Onima koji su podstanari dodatan udar na novčanike je poskupljenje boravka u vrtićima, a neke je zatekla objava da su poskupjele i đačke ekskurzije (slučaj iz Prijedora).
Gdje god da se građani okrenu, faktički ih čekaju novi nameti, a da je to neopravdano, saglasna je čak i Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske.
– Mislim da je sasvim realan ovaj minimalac koji je utvrđen, ali je apsolutno neosnovano povećanje cijena u bilo kojem sektoru, iz razloga što minimalac još nije isplaćen za sve. Vjerujem da i Ministarstvo trgovine RS već vrši kontrole povećanja cijena – poručila je Vidovićeva.
Da se cijene neopravdano dižu, smatra i premijer Radovan Višković, koji je rekao da će Inspektoratu RS biti naređena brutalna kontrola svih onih koji neopravdano povećavaju cijene robe, proizvoda i usluga, a pravdaju to povećavanjem minimalca.
– Ne može se desiti da je u Srpskoj mlijeko skuplje nego u Italiji i slično. Dakle, hoćemo da vidimo šta je razlog – kazao je Višković.
Odgovarajući na poruke, prvo Vidovićeve, a onda i na upit “Nezavisnih novina”, iz Ministarstva trgovine RS naveli su da kontrole cijena i poskupljenja ne vrši ovo ministarstvo, već samo da prate situaciju i predlažu mjere.
– U narednom periodu planirano je ažuriranje i unapređenje važećih uredaba – naveli su iz Ministarstva, dodajući da je Vlada RS u četvrtak, 8. februara, u cilju pružanja podrške najranjivijim kategorijama stanovništva, donijela zaključak o donaciji 500.000 kg brašna i paketa osnovnih životnih namirnica iz interventnih nabavki.
Kada je u pitanju Inspektorat RS, nisu nam odgovorili da li su dobili naredbu iz Vlade RS da krenu u rigoroznije kontrole, ali su naveli da su republički tržišni inspektori od početka 2024. godine izvršili oko 500 kontrola u različitim oblastima nadzora.
– U tim kontrolama izrečene su kazne od oko 130.000 KM – naveli su iz Inspektorata, iz kojeg su dodali da je u proteklom periodu evidentiran manji broj slučajeva kada je u pitanju prekoračenje marže u prometu robe te marže za tečne naftne derivate.
A dok se nadležni očigledno igraju gluvih telefona, jer se u odgovorima ne može pronaći ono što zanima sve građane, a to je – kada će i da li će doći do pojeftinjenja namirnica – potrošači upozoravaju da građani trpe drastičan udar na džepove.
– Nisu svi poslodavci ni isplatili novi minimalac, a trgovci su već stigli da povećaju cijene – kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.
Ističe i kako je stav nadležnih da su građani u pravu, dovoljan razlog da se reaguje.
– Potrošači samo mogu da komentarišu, da se čudimo i krstimo, jer mi ne učestvujemo u formiranju cijena. Trgovcima je dobro došlo povećanje minimalca, kao da im je neko namjestio. Ali, ko tu profitira, u manjoj mjeri trgovci, ali najviše budžet Srpske – rekao je Vasilić.
Ekonomisti, sa druge strane, tvrde da su trgovci skloni da zloupotrijebe percepciju da su poskupljenja robe i usluga neophodna.
– Baš kao i u vrijeme skoka cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, i tada su povećali cijene više nego što je bilo opravdano. Slična atmosfera se stvara i podizanjem minimalne cijene rada. Vlada je odabrala metod odobravanja pomoći tamo gdje se utvrdi da privredni subjekti trpe, a alternativno sistemsko rješenje bi bilo smanjenje doprinosa u određenom procentu, koje bi bilo preusmjereno na rast zarada – kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.
Nezavisne
