Padavine su takođe prekinule proljetnu sjetvu, tako da kukuruz nije posijan do kraja, dok brojne povrtarske kulture još nisu rasađene, nego propadaju u plastenicima.
Dodatni problem je što je zbog kiše, koja je padala danima, odgođena primjena zaštitnih tretmana, pa žitaricama koje su opstale prijete i opasne biljne bolesti.
Manje žitarica i povrća
Sve navedeno ukazuje da ćemo se ove godine suočiti s daleko manjom proizvodnjom žitarica i povrća, a i što opstane biće daleko lošijeg kvaliteta nego u godinama s optimalnim vremenskim prilikama. To, opet, znači da treba da budemo spremni na više cijene ovih poljoprivrednih proizvoda, što znači da će i posljedice ovogodišnjih poplava građani debelo osjetiti na svojoj koži.
Kako kažu u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, vremenske prilike poljoprivrednicima već mjesec dana ne idu “na ruku”.
– Štete se ogledaju kako u nemogućnosti nastavka sjetve, tako i u činjenici da su mnogi zasijani usjevi završili pod vodom, pa žitarice ne mogu da rastu. Naime, pojedine parcele gdje je kukuruz već ponikao prekrila je voda, došlo je do bujanja korova, pa im prijeti gušenje. Jer, ako korijen bude 72 časa pod vodom, dolazi do odumiranja – objašnjava za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.
Ugroženi kukuruz, suncokret i soja
Naglašava da je problem i to što se, zbog vode, u mnoge njive ne može ući, te da se ne zna kada će vremenske prilike dozvoliti da na njima bude posijan kukuruz.
Dodaje da je pšenica u fazi cvjetanja, ali da voda ne dozvoljava ulazak u njive, kako bi se sproveo tretman zaštite klasa.
– A bez toga, sve druge sprovedene mjere su beskorisne, tako da će rod pšenice zasigurno biti manji i lošijeg kvaliteta. Naime, i kada se voda povuče, treba i do sedam dana da se može ući u njive. Međutim, u tom roku prolazi faza cvjetanja, dolazi do infekcije i propasti. Činjenica je da su nam ovogodišnje poplave nanijele velike štete, što znači manjak domaćih žitarica, te lošiji kvalitet zrna koje opstane – poručuje Marinković.
Kasni sjetva
I povrtari ističu da su sve povrtarske kulture pretrpjele značajnu štetu, te da od rane proizvodnje, praktično, neće biti ništa.
Prema njegovim riječima, paprika je trebalo da prispe za branje u naredmnih 10-15 dana, a ona još nije ni rasađena.
– Kupus je rasađen, ali je u lošem stanju jer nema sunca. Ostale kulture trebalo je da budu rasađene još prije mjesec dana, ali nisu. S druge strane, od onoga što je posađeno na otvorenom neće biti ništa. Povrće u plastenicima se nekako i drži, ali ako se što prije vrijeme ne popravi i ne bude sunca, i ono će propasti. Ovo je, nažalost, jedna jako loša godina, u kojoj će biti daleko manje domaćeg povrća – kaže Ilić.
Biljne bolesti
Iz resornog ministarstva saopštili su da nastavak proljetne sjetve na području prijedorske regije nije moguć ni za 15 dana, zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
– Na području ove regije sjetva je završena na oko 60 odsto planiranih površina, a situacija je različita od opštine do opštine. Kada su u pitanju strna žita, nakon prestanka padavina biće povećana mogućnost pojave biljnih bolesti. Nadamo se da će se usjevi kukuruza oporaviti nakon povlačenja vode, osim ako bujice nisu odnijele sjetveni sloj. Problem će biti i sa korovima, s obzirom na to da proizvođači, uglavnom, nisu stigli obaviti tretmane protiv korova. Problema imaju i povrtari, jer padavine i niske temperature dovode u pitanje i ovu proizvodnju – saopštili su iz MPŠV.