Stradanje Srba u izbjegličkoj koloni na putu Glina–Dvor kada je, prema dosadašnjim podacima, ubijeno najmanje 78 ljudi, među kojima 48 civila, nije dobilo sudski epilog ni nakon 30 godina, poručeno je sa komemoracije Srpskog narodnog vijeća /SNV/ u mjestu Donji Žirovac za stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja”.
“Postupak utvrđivanja odgovornosti nikad nije ni započet, a za državne institucije ti događaji ne postoje ni kao razlog evidentiranja, ni procesuiranja odgovornih, pa čak ni održavanje komemoracije”, upozorio je poslanik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac.
On je naglasio da su se napadi na izbjegličku kolonu u avgustu 1995. godine dogodili nakon završetka borbi, kada je već bio potpisan akt o predaji, u seriji napada pripadnika Hrvatske vojske i Petog korpusa takozvane Armije BiH na izbjegličku kolonu.
“Samo na području Gornjeg i Donjeg Žirovca, te šume Obljaj, ubijeno je 78 osoba – 48 civila, 17 vojnika i 13 osoba za koje se još ne zna jesu li bili civili ili vojnici. Postupak identifikovanja još nije završen”, rekao je Pupovac.
On je ukazao na to da Hrvatska ne omogućava ni da se ti događaji dokumentuju, ni da se u miru održi komemoracija.
Pupovac je podsjetio i na napore učinjene prije pet godina kada su, kako je rekao, Vlada i predstavnici Srba načinili korake prema zajedničkom sjećanju, ali to nije potrajalo.
“Sve izgleda kao da se vraćamo na stanje prije pet godina ili čak i ranije. Ali, bez obzira na krhkost naših koljena, nemamo namjeru pokleknuti”, poručio je Pupovac i dodao da je moralni osjećaj prema žrtvama, bilo hrvatskim u Baćinu 1991, bilo srpskim u koloni kod Dvora 1995. godine, ono što ne dozvoljava da se o tim tragedijama ćuti.
Rukovodilac Centra za suočavanje sa prošlošću Vesna Teršelič ukazala je na važnost očuvanja sjećanja i pozvala na dalje prikupljanje podataka o ubijenima i nestalima tokom akcije “Oluja”.
“Nakon 30 godina važno je upitati šta će ostati zabilježeno za djecu koja sada polaze u školu ili onu koja još nisu rođena”, rekla je Teršeličeva i pozvala sve koji imaju neke informacije da se jave i pomognu u dopunjavanju baze podataka o žrtvama.
Prema podacima koje je ovaj centar nedavno objavio, tokom i nakon “Oluje” stradale su najmanje 2.654 osobe.
Teršeličeva je rekla da pravda nije dočekana i da su sudske presude donesene samo za zločine u Kijanima, Mandiću i Prokljanu.
“Oni koji su ubijeni u koloni u Žirovcu, u Kijanima, u Dvoru, na putevima bijega, u Sisku gdje je kamenovana kolona, zaslužuju da ih pamtimo”, poručila je ona.
Osim porodica žrtava, današnjem skupu su prisustvovali predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, delegacija Ambasade Srbije, poslanici u Hrvatskom saboru Anja Šimpraga i Dragana Jeckov, predsjednik SNV-a Boris Milošević, te predstavnici civilnog društva.
U Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla služen je parastos za žrtve.
Republika Srpska i Srbija danas zajednički obilježavaju Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u “Oluji”.
Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz akcije i poslije nje, od kojih su 1.247 ili 66 odsto civili, a oko tri četvrtine bilo je starijih od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
