Savremeni i brz način života sa sobom donosi i različite izazove i probleme. Takođe, gubitak voljene osobe smatra se najstresnijim događajem u životu i može da izazove veliku emocionalnu krizu. Psihijatar prof. dr Milan Latas za RTS ovorio je šta je depresija i po čemu se razlikuje od anksioznosti.
“Anksioznost je patološki strah kada su ljudi previše brinu i kada su napeti i previše uznemireni i to ne mogu da kontrolišu. Depresijom nazivamo kada osoba najmanje dvije nedjelje, svakoga dana, osjeća se tužno i nesrećno. A drugi kriterijum kada osoba izgubi mogućnost uživanja u stvarima u kojima je ranije uživala”, objasnio je psihijatar prof. dr Milan Latas i dodao:
“Anksioznost je povezana sa brigama, depresija je povezana sa tugom, raspoloženjem i gubitkom. Volja je često smanjena ili je nema uopšte, ali nije ključni kriterijum.”
“Ljudi pokušavaju da pobjede krizu i vide da ne mogu. Depresija je fiziološka. Kada govorimo o blažim depresijama onda poseta psiihoterapeutu ili duhovniku može da pomogne, kada govorimo o umereno teškim i teškim depresijama sam razgovor i psihoterapija nisu dovoljni i onda je neophodno da se uključe i lijekovi u terapiji”, napomenuo je prof. dr Milan Latas, psihijatar iz UKCS.
Da li su antidepresivi teški, imaju li neke nuspojave?
“Nekada su ti lijekovi imali neželjene efekte, kao što su sušenje usta i omaglice. Međutim, savremena psihijatrija ima veliki broj različitih lijekova koji mogu da pomognu ljudima u različitim simptomima. Nisu svi ljudi koji su oboleli od depresije isti, niti su njihovi simptomi isti”, kaže psihijatar dr Latas i dodaje:
“Ono što je važno kod primjene antidepresiva je njihova sigurnost u smislu da neće napraviti štetu ljudima. Problem zavisnosti kod psihijatrijskih lijekova je u tome što kada se naglo prekinu javi se problem. Problem zavisnosti nikada nije problem kada pratimo pacijenta i vidimo kada je vreme da se lijek ukine.”
Dodake da je mana antidepresiva ta što im je potrebno vrijeme da počnu da djeluju:
“Antidepresivima treba dvije, tri, nekada i četiri nedjelje da počnu da djeluju. U prvom razgovoru sa pacijentom kažemo da se ništa neće dogoditi odmah. U prvom razgovoru kažemo i neželjene efekte koji mogu da se jave, najčešće su vrlo blagi i nestaju nakon neko dana” , kaže dr Latas.
Bezbjedno je cijeli život uzimati lijekove u propisanim dozama
“Obično bi lijekovi za liječenje psihijatrijskih poremećaja trebalo da se uzimaju od šest do dvanaet mjeseci, to je minimum. Neki ljudi koji su osjećajniji i senzitivniji potrebno je dvije, tri godine, nekada i cijeli život. Kod nekih ljudi koji su jači i imaju bolje uslove života njima su kraće potrebni lijekovi”, istakao je prof. dr Milan Latas i dodao da su sedativi dobri lijekovi, ali da se mora voditi računa kada se primjenjuju:
“Sedativi su odlični lijekovi, namenjeni su za smanjivanje straha, bolje spavanje, za mir i relaksaciju i za uvođenje u anesteziju, sve drugo je zloupotreba.”
“Kada govorimo o antidepresivima nekada se koriste sa sedativima nekoliko nedjelja na početku”, objasnio je on i dodao da, u slučajevima kada neko ima samo depresiju, koja nije praćena anksioznim strahovima, sedativi nisu potrebni.
(MONDO/RTS)
