Fentanil je sintetički opijat, a posebno je opasan jer je čak 100 puta jači od morfijuma i 50 puta jači od heroina. Zbog realne prijetnje dolaska nove opijatske droge, fentanila, na tlo Evrope i Hrvatske, od jeseni će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u saradnji s partnerima pokrenuti pilot-projekt uvođenja kućnih doza naloksona, nazalnog spreja koji spašava život u slučaju predoziranja opijatima, prenosi “Novi list”.
Spomenuti sprej u Hrvatskoj je dostupan odnedavno, a primjenjuje se za hitno liječenje u slučaju predoziranja, prije dolaska hitne pomoći.
Heroin je u Hrvatskoj još uvijek prisutan, ali postoje naznake da će nakon smjene vlasti u Avganistanu doći do redukcije ponude heroina na tržištu.
S obzirom na to, Hrvatska se priprema za pojavu određenih droga, odnosno fentanila i na hrvatskom tržištu.
“U planu je da ga dijelimo osobama bliskim opijatskim ovisnicima, kako bi mogli pravovremeno reagovati u slučaju da se ovisnik predozira”, objasnio je ovu novost Željko Petković, pomoćnik direktora HZJZ-a, na jučerašnjem tematskom skupu HZJZ-a posvećenom suzbijanju zloupotrebe droga u Hrvatskoj.
Vedrana Šimundža Nikolić, državna sekretarica u Ministarstvu pravosuđa i uprave, ističe da se godišnje donose stotine presuda vezanih uz krijumčarenje i dilanje droga.
“Kad je u pitanju zločinačko udruživanje, sudi se pod posebnim uslovima i takvih je postupaka manje, ali kod opštinskih sudova imamo svakodnevne postupke gdje pojedince procesuiramo zbog količine droge koja je namijenjena za dilanje”, ističe.
Lani je zabilježen pad broja osuđenih osoba zbog kaznenih djela zloupotrebe droga, pa ih je tako bilo ukupno 625 odraslih i 20 maloljetnika, dok su 2014. godine u Hrvatskoj zbog zloupotrebe droga osuđene 882 punoljetne osobe i 116 maloljetnika.
U 70 odsto slučajeva izrečena im je uslovna kazna, dok je 28 odsto osuđeno kaznom od jedne do tri godine zatvora. Maloljetnici se mahom kažnjavaju upozorenjem i odgojnim mjerama, a četvoro ih je lani završilo u maloljetničkom zatvoru.
Petković je pojasnio kako će nakon sprovođenja pilot-projekta, podjela nazalnog spreja naloksona ići kroz zatvorski i zdravstveni sistem da bi se spriječilo moguće slučajeve predoziranja fentanilom, od čega je samo lani u SAD-u, gdje je ova droga prisutna već neko vrijeme, umrlo više od 200.000 ljudi.
Fentanil je sintetički opijat, a posebno je opasan jer je čak 100 puta jači od morfijuma i 50 puta jači od heroina. Od jednog grama čistog fentanila može se izdvojiti čak 600 doza.
Dovoljno je samo udahnuti, dovoljno je čak i dotaći koncentrisani fentanil, da dođe do predoziranja. Zbog toga je on toliko opasan, jer je jako teško vidjeti u kojoj je koncentraciji i prepoznati koliko je dovoljno da ga uzmete.
“Fentanil se uz to često miješa s heroinom, to su neke kombinaciije koje mogu biti jako opasne”, dodao je Petković.
Situacija s drogama u Evropi se pogoršava, pa se skladno tome intenzivno radi na tome da se negativni trend preokrene. Prema podacima Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), lani je u zemljama EU-a kanabis koristilo 22 miliona ljudi, a u Hrvatskoj je tu drogu probalo 22 odsto odraslih građana.
Istovremeno, u Hrvatskoj se od ovisnosti o drogama godišnje liječi od 5.500 do 6.000 ovisnika, od čega je njih 80 odsto ovisno o opijatima.
“U zadnje vrijeme primjećujemo pad broja osoba koje koriste opijate, ali raste korištenje psihostimulansa, sintetičkih droga. Srećom, fentanila u Hrvatskoj još nema”, naglasio je Krunoslav Capak, direktor HZJZ-a.
HZJZ je proširio mrežu službe za bolničko liječenje ovisnosti sistemom otvorenih vrata, gdje svako može potražiti pomoć, bilo zbog mentalnih problema ili problema ovisnosti.
Zadnji izvještaj EU-a o tržištu droga pokazao je da je kanabis najraširenija droga u Hrvatskoj i Evropi, a u Hrvatskoj se na ovu drogu odnosi oko 70 odsto svih zapljena.
Gledano u novcu, kokain sve više dostiže kanabis, pa tako od ukupno 32 milijarde evra, koliko se u EU-u “okrene” na crnom tržištu droga, na kanabis otpada oko 12 milijardi, a na kokain više od 10 milijardi evra godišnje.
“Droga je veliki problem, ne samo za nas, nego i za cijelu Evropu. Zadnji izvještaj Evropskog parlamenta od prije desetak dana govori da je stanje 2019. bilo nezadovoljavajuće, a sada je alarmantno”, istakao je Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u PNUSKOKU.
Posljedice krijumčarenja droga, dodaje, očitavaju se spuštanjem nivoa opšte sigurnosti, pa raste broj kaznenih djela paljevina, ubistava, a onda i korupcije, uticaja na nacionalnu, regionalnu i lokalnu politiku.
“Hrvatska još nema epidemiju ovisnosti, nemamo otvorenih narko-scena iako postoji veliki pritisak u tom smjeru”, upozorava Rastović, i to naročito tokom ljetnih festivala elektronske muzike. Policiji su najveći problem tamne brojke.
Dodao je:
“Kad je riječ o drogi, nemate prijavljenu oštećenu osobu, bavite se posljedicama, smrtima, sekudarnim kriminalitetom, provalama, krađama, nasiljem u porodici, zapostavljanjem djece, a najgore su posljedice da neke države u Evropi ne mogu više voditi samostalno ni lokalnu, ni regionalnu politiku otkako je nabujao organizovani kriminal koji ima veliki uticaj na finansijske tokove”, kazao je Rastović.
Najgore je stanje u Belgiji, Nizozemskoj i Švedskoj, gdje se događa rat narko-bandi, dok je u Hrvatskoj zasad situacija zadovoljavajuća, ali ne znači da će tako i ostati.
Lani su u Hrvatskoj imali rekordnu zapljenu svih vrsta droga – zaplijenjeno je 740 kilograma kokaina i više od šest tona kanabisa, velika količina hemijskih droga te je otkriven niz laboratorija za proizvodnju kanabisa.
Posebnu prijetnju predstavljaju krijumčari kokaina, zbog kojih u lukama Antverpen i Roterdam imaju veliki problem s nasiljem, eksplozijama, ubistvima.
Zločinačke organizacije, upozorava Rastović, traže i druge ulazne luke, pa su i hrvatske na udaru međunarodnih krijumčara droge, prenosi “N1“.
