U toku ove godine evidentirano je 46 slučajeva vršnjačkog nasilja, što je za osam odsto manje nego u istom periodu prošle godine, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
– MUP je u devet mjeseci ove godine evidentirao 46 slučajeva vršnjačkog nasilja, što je za osam odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Nasilje je počinjeno nad 49 vršnjaka, što je manje za 22,2 odsto u odnosu na isti period 2023. godine. Riječ je o 44 učenika muškog i pet ženskog pola – navode iz MUP-a.
Kako dodaju, među maloljetnim žrtvama, 29 su učenici osnovne, a 20 srednje škole.
– Prilikom vršnjačkog nasilja, dva maloljetnika su zadobila teže, a 36 lakše povrede – navode oni.
Kako dodaju, policija je u ovom periodu tužilaštvima podnijela 16 izvještaja protiv 20 maloljetnika, osumnjičenih da su izvršili 19 krivičnih djela.
Takođe, podneseno je 17 izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama, u osam slučajeva pokrenut je prekršajni postupak, a u pet postupak je završen u okviru organa škole.
Iz Ministarstva podsjećaju da s ciljem planskog preduzimanja mjera i aktivnosti na prevenciji vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije, MUP u kontinuitetu sprovodi Plan mjera i aktivnosti za prevenciju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije od 2023. do 2027. godine.
Upravo iz ovih razloga Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske organizuje preventivnu kampanju “Stop vršnjačkom nasilju” radi upoznavanja učenika osnovnih i srednjih škola sa pojmom i načinom ispoljavanja vršnjačkog nasilja među djecom i maloljetnicima, kao i posljedicama koje ono ostavlja na žrtve.
Iz MUP-a je saopšteno da će u okviru ove aktivnosti do 15. novembra biti organizovana predavanja u školama da se učenicima ukaže na preventivno i adekvatno reagovanje, kao i značaj saradnje škole, školskih policajaca, roditelja i drugih subjekata.
Obuka i rad školskog policajca i kampanja “Stop vršnjačkom nasilju” su samo neke od tih aktivnosti, napominju iz MUP-a, dodajući da je za preventivno djelovanje u slučajevima vršnjačkog nasilja ključna proaktivna uloga prosvjetnih radnika, učenika i roditelja.
Aleksandar Milić, psiholog, ističe za “Nezavisne novine” da smatra da je mnogo veći broj slučajeva vršnjačkog nasilja, ali da se ono ne prijavljuje.
– Vršnjačko nasilje, posebno ono koje se odvija van učionica i školskih aktivnosti, predstavlja ozbiljan problem koji se često ne prijavljuje, što otežava njegovo sprečavanje. Iako se mnogi incidenti dešavaju u školskim dvorištima, prije ili posle nastave, broj slučajeva koji ostaju nevidljivi za nadležne institucije zabrinjavajuće je veliki.
Otimačina garderobe, obuće, iznuda novca i fizičko nasilje su svakodnevna realnost za mnogu djecu, a mnoga od njih iz straha ili osjećaja nemoći ne prijavljuju šta se dešava – kazao je Milić.
Kako je rekao, kao glavni razlog za nepravovremeno prijavljivanje ovih incidenata navodi se strah učenika da će situacija postati još gora.
– Djeca se boje posljedica da će nasilnici postati još agresivniji ako ih prijave. Zbog toga je od suštinskog značaja edukacija, kako bi se učenici osnažili i ohrabrili da prijavljuju svaki oblik nasilja, bez obzira na to gdje i kada se događa – kazao je Milić.
