U zavisnosti od individualnih pravilnika, u većini osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini i dalje su prisutne dežure učenika. Međutim, profesor i aktivista iz Brčkog ukazuje na to da je riječ o postupanju izvan zakona, uz kršenje konvencije o pravima djeteta.
Naime, u vremenu bivše Jugoslavije u osnovnim i srednjim školama uspostavljene su dežure učenika, koji uglavnom u paru, borave u neposrednoj blizini ulaza u obrazovnu ustanovu. Takva praksa je zastupljena i danas u većini škola na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Međutim, profesor i aktivista iz Brčkog Božidar Jović tvrdi da je dežurstvo učenika kao takvo izvan zakona, okvira pedagoških normi i standarda, a u konačnici nije usklađeno ni sa nastavnim planovima i programima.
“To je jedan neplanski rad s djecom koji, ukoliko treba da postoji, mora biti zakonski definisan te pedagoški opravdan. Naime, nigdje u pedagoškoj nauci ne postoji termin dežurstva učenika te kao takvo ne smije biti dio nastavnog procesa, niti ga smiju i trebaju škole koristiti kao fenomen”, kaže Jović za Klix.ba.
Ugrožavanje sigurnosti učenika
On ističe i da je izuzetno bitan sigurnosni aspekt, s obzirom na to da se učenici nalaze na samom ulazu u školu te su izloženi trećim osobama koje dolaze u obrazovnu ustanovu.
Umjesto dežurstva učenika, naš sagovornik koji u obrazovnom sistemu kao profsor i nastavnik djeluje već dvije decenije, predlaže uvođenje portira, odnosno čuvara, koji bi imao znatno šira ovlaštenja u odnosu na maloljetnike.
“Nažalost, u Srbiji smo imali situaciju u kojoj je dvoje učenika smrtno stradalo isključivo jer su bili dežurni. Smatram da je takav vid izlaganja učenika neposrednoj opasnosti potpuno neprihvatljiv. Takođe, mi imamo fenomen u kojem sve ostale javne ustanove i institucije imaju portire i čuvare, a jedino škole ne. Tu vidimo da sistem ne razmišlja u pravcu zaštite djeteta”, naglašava Jović.
Inače, Jović je ugrožavanje prava djeteta na sigurno okruženje i proces nastave u skladu sa pedagoškim standardima ukazao i Instituciji ombudsmana za ljudska prava u BiH.
U svojoj prijavi on navodi da je fenomen “dežurstvo učenika” uspostavljen prije okvirno 40 godina, a koji protivriječi zakonskim propisima koji uređuju oblast obrazovanja.
Dalje piše da su prekršeni Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, kao i Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta BiH.
Pozivajući se na njihove članove, ističe da je dokazano da su osnovne i srednje škole Brčko distrikta BiH nezakonito, kroz interna pravila, uvele dežurstvo učenika koje narušava njihovu sigurnost u školi.
“Dežurstvo nije utvrđeno standardima i nema dokazanu pedagošku vrijednost, dežurni učenici su neopravdano odsutni sa časova neposredne nastave i u toku dežurstva imaju ulogu školskih portira, koji dočekuju osobe koje dolaze u školu, legitimišu ih i zapisuju njihova imena u svesku dežurnih učenika, zvone za početaka i kraj časa, nose od razreda do razreda knjigu oglasa, ispunjavaju naredbe uprave škole, nastavnika i stručnih saradnika i obavljaju druge poslove. Dakle, dežurni učenici obavljaju poslove za korist škole”, napisao je Jović.
On poziva na zabranu ovakve prakse, istaknuvši da su u Srbiji i Hrvatskoj, dežurstva učenika zabranjena ili inspekcije izlaze na teren i rješenjem ga zabranjuje, dok u ostalim zemljama Evropske unije dežurstvo učenika nikada nije postojalo.
S druge strane, osim o Brčko distriktu, ista praksa je zastupljena i u ostalim dijelovima BiH te se dežure učenika u većini škola i dalje provode. To je posebno zastupljeno u onima u kojima još uvijek nije osigurano prisustvo zaštitara.
Ombudsman prebacio “vrući krompir”
Nakon Jovićevog dopisa, Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH “vrući krompir” je prebacila na brčansko Odjeljenje za obrazovanje, Pedagošku instituciju te Inspektorat.
U svom dopisu stručni savjetnik ombudsmana u BiH pozvao je navedene institucije da utvrde opravdanost navedenih kršenja prava djece te da nalože njihovo otklanjanje, ukoliko se utvrde kao takve.
Iz Inspektorata Brčko distrikta u odgovoru koji je sačinjen ombudsmanu za ljudska prava u BiH su naveli da je Jovićev dopis upućen između ostalog i na adrese škola u tom dijelu BiH na izjašnavanje.
Podsjetivši da dežurstvo učenika nije obavezno, inspektor je naglasio da svaka škola ima svoja vlastita pravila, a dežurstvo učenika je uvršteno kao vid odgovornosti i posmatra se sa pedagoškog aspekta. Naglašeno je da je u nekim školama određeno to da ne mogu dežurati učenici sa izrečenom odgojno-disciplinskom mjerom.
Suštinski isti odgovor je stigao i iz brčanskog Odjeljenja za obrazovanje iz kojeg su također od škola zatražili izjašnjenje, istaknuvši da pravila škola predlažu nastavnička vijeća i direktori, dok ih donose školski odbori.
