Prema najnovijim podacima Evropske konfederacije sindikata, minimalne plate među zemljama Evropske unije značajno variraju, a Hrvatska se nalazi pri dnu te liste s minimalnom bruto platom od 840 evra mjesečno (677 evra neto).
Iako je došlo do povećanja minimalne plate u Hrvatskoj, ona i dalje znatno zaostaje za većinom zemalja EU. To se posebno ističe u poređenju s najvišim minimalnim platama u državama poput Luksemburga, Njemačke, Holandije i Irske, gdje minimalna plata prelazi 2.000 evra. Na primjer, u Luksemburgu minimalna plata iznosi čak 2.571 evro, u Njemačkoj 2.151 evro, u Holandiji 2.183 evra, a u Irskoj 2.146 evra, što radnicima u tim zemljama omogućava znatno viši životni standard.
U Francuskoj minimalna plata iznosi 1.767 evra, dok je u Španiji 1.323 evra. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Bugarska s najnižom minimalnom platom unutar EU od svega 477 evra mjesečno.
Povećanje minimalne plate
Kako piše portal “Dnevno.hr“, to je ponižavajuća vijest za Hrvate koja je stigla iz Evrope.
U Hrvatskoj se već duže raspravlja o potrebi daljnjeg povećanja minimalne plate, s obzirom na to da ona, iako raste, ne prati ritam inflacije i sve veće životne troškove, što dodatno opterećuje kućne budžete. Sindikati podržavaju povećanje minimalne plate, ali ističu i potrebu za podizanjem drugih plata kako bi se svim radnicima omogućio dostojanstven život.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, komentarišući podatke Evropske konfederacije sindikata, istakao je da je od minimalne plate u Hrvatskoj izrazito teško živjeti te da se pritom može govoriti tek o pukom preživljavanju.
“Direktiva o minimalnoj plati predviđa da iznos minimalne plate treba biti dovoljan za dostojanstven život, a jasno je da minimalna plata od 677 evra neto nije dovoljna za to”, rekao je Sever, dodajući da problem nisu samo minimalne plate – medijalna plata iznosi 1.134 evra, a prosječna 1.324 evra, što su i dalje preniski iznosi za dostojan život.
Ne mogu bez državne podrške
“Minimalnu platu uglavnom primaju radnici u tekstilnoj i dijelom u prerađivačkoj industriji, koji teško mogu preživjeti bez državne podrške. Ali, mnoge bi firme mogle isplaćivati više plate od minimalne, ali to ne čine. U sektoru zaštitarstva, turizma, ugostiteljstva, trgovine i graditeljstva, mnogi poslodavci radnicima isplaćuju minimalnu platu, iako bi im mogli osigurati više”, tvrdi Sever.
U Hrvatskoj čak 870 hiljada ljudi prima plate u rasponu od minimalne do medijalne, odnosno između 677 i 1.134 evra.
“Takvi ljudi od tih plata ne mogu živjeti, i ako ne nađu bolje plaćen posao u Hrvatskoj, otići će prema zapadu, gdje je minimalna plata znatno viša nego kod nas. U Njemačkoj, na primjer, gdje je minimalna plata skoro tri puta viša nego u Hrvatskoj, troškovi najma su možda nešto viši, ali je životni standard značajno bolji”, naglasio je Sever, navodeći poslodavce kao glavne odgovorne za takvo stanje.
“Poslodavci uvijek tvrde da ne mogu podići minimalne plate jer će morati otpuštati radnike. Tokom posljednjih pregovora predložili su tek minimalno povećanje minimalne plate, dok smo mi iz Nezavisnih sindikata predložili povećanje na 1.093,65 evra. To je konzervativna procjena, ali ipak više od prijedloga Vlade.
Na kraju je Vlada postigla kompromis, s kojim smo nezadovoljni i mi i poslodavci. Minimalnu platu trebalo bi znatno podići, čak i ako neki poslodavci ne bi mogli opstati.
“Danas, kada Hrvatskoj nedostaje radne snage, radnici bi lako našli bolje plaćene poslove od minimalca, koji nije dovoljan za dostojan život”, zaključio je Sever.
