Čak i tokom proljetnih radova, kada se žbuka nanosi na zidove i kuće i ostali objekti se farbaju, majstori bi dobili stroga uputstva da lastinom gnijezdu ne smiju ni prilaziti, niti ga uznemiravati.
Lastavica uživa visoko poštovanje kod stanovnika sela.
Iako kažu da “jedna lasta ne donosi proljeće”, ljudi su se radovali čak i toj jednoj, prvoj koju bi vidjeli, kao da im je rođen rodni brat. Njen dolazak označavao je kraj zime, što je bilo od neprocjenjive važnosti u vremenima kada su se seljaci bojali hladnoće.
Ova ljupka ptica sa prijatnim glasom nekako preferira blizinu ljudskih naselja, čak pravi svoje gnijezdo pod krovovima, na tavanima ili u štalama poljoprivrednih domaćinstava.
Kada bi seljaci vidjeli njeno gnijezdo, a posebno ako bi čuli karakteristično cvrkutanje mladih ptica iz njega, to bi ih ispunjavalo radošću, jer je to za njih bio znak sreće, napretka i blagostanja.
Posebno su se stariji radovali, vjerujući da lastavice donose unuke. Kada bi se unuče rodilo, u prvim sedmicama života, pa čak i godinama kasnije, nazivalo bi se “lašče” (mala lasta).
Kada dijete prohoda, stariji bi ga uzimali za ruke, podizali, okretali u krug, izgovarajući blagoslove u kojima bi se obavezno spominjala ova pjevačica ptica.
Njeno gnijezdo ostaje netaknuto. Čak i tokom proljetnih radova, kada se žbuka nanosi na zidove i kuće i ostali objekti se farbaju, majstori dobijaju stroga uputstva da lastinom gnijezdu ne smiju ni prilaziti, niti ga uznemiravati.
“Glasnik predaka”
Prema vjerovanju, onaj ko bi ga oštetio ili naškodio mladuncima, doživio bi veliku nesreću, što potvrđuje ono što etnolozi dobro znaju: ova ptica je “glasnik” predaka, a kada su preci zadovoljni, poljoprivredno domaćinstvo napreduje.
Perje lastavice olakšava porođaj. Kada lastavica sleti na prozor, to može značiti dolazak pisma ili dobrih vijesti. Ko god je prvi put vidi u godini, trebao bi odmah dodirnuti novac u džepu, vjerujući da će to povećati imovinu.
Ako lastavice lete nisko, očekuje se kiša. To je razumljivo jer insekti, kojima se ove ptice hrane, tada silaze niže. Njihovo perje (ne ono koje je odstranjeno, već ono koje je prirodno palo) se, prema vjerovanju, može spaliti u prah kako bi olakšalo porođaj.
Iako rijetko, postoje i ženska imena poput “Lasta”, još rjeđe za dječake – “Lastan”, kao što je ime legendarnog junaka iz časopisa “Modra lasta”.
Za razliku od mnogih drugih malih ptica – sjenica, vrabaca, koje su u prošlosti bile lako dostupne kao hrana, posebno siromašnijim seljacima, ova selica nije bila na njihovom jelovniku. Nedostatak ili smanjenje broja lastavica izazivalo je strah čak i u tim davnim vremenima kada ljudi nisu poznavali koncept ekologije.
Zanimljivo je da je ova ptica cijenjena kod većine naroda širom svijeta, od Japana i Havaja do Irske.
Simbol odane ljubavi. Lastavica se smatra simbolom odane ljubavi, bračne vjernosti i brižnog roditeljstva, a znanstvenici su potvrdili vjerodostojnost ovih vjerovanja. Čest je motiv u slikarstvu i grafici, posebno u Kini i Japanu. Pojavljuje se i na poštanskim markama širom svijeta, vjerovatno kako bi pošiljke stizale brže.
Narodne priče o seljaku koji je spasio povrijeđenu lastavicu, a ona ga nagradila srećom i bogatstvom, poznate su u različitim varijantama. Obrve i trepavice lijepe djevojke ili momka često se uspoređuju s njenim krilima. Ušla je u narodne pjesme.
Danas je lastavica zakonom zaštićena vrsta zbog dramatičnog smanjenja broja jedinki. Oni koji žele oterati lastavice smiju to učiniti samo ekološkim metodama. Ipak, događa se da ova nježna ptica, od izuzetnog značaja za ekološku ravnotežu, strada od otrova namijenjenih drugim vrstama.
Agroklub
