Raste broj zahtjeva za prigovor savjesti uoči donošenja zakona o dobrovoljnom služenju vojnog roka u Njemačkoj. Do kraja juna ove godine stiglo je više od 1.300 zahtjeva.
Dok njemačka vlada priprema novi zakon o dobrovoljnom služenju vojnog roka, raste broj ljudi koji se raspituju o pravu na prigovor savjesti. Savjetodavni centri beleže pojačano interesovanje, naročito kada se u medijima pojačano izvještava o vojnom roku i regrutaciji.
“Dobijamo sve više upita, pogotovo kada se u javnosti otvori priča o vojnoj službi”, kaže Mihael Šulce fon Glaser iz Društva za mir – Ujedinjenih protivnika rata (DFGVK), prenosi Deutsche Welle.
Posećenost sajta njegove organizacije naglo je skočila prošle nedjelje – zabilježeno je gotovo 55.000 posjeta, dok ih je u maju bilo oko 24.000.
Prošle nedjelje je, naime, njemačka vlada uputila u proceduru novi zakon kojim se predviđa da služenje vojnog roka i dalje ostane dobrovoljno, ali i da se vojska učini privlačnijom mladima. Povratak obaveznog vojnog roka za sada nije na dnevnom redu.
Zahtjevi za prigovor savesti rastu već godinama. Protestantska radna grupa za prigovor savjesti i mir (EAK) zabilježila je da je prošle godine broj zahtjeva za savjetovanjem porastao za 30 odsto.
Formalne prijave podnose se centrima za karijeru Bundesvera, a zatim ih obrađuje Savezni ured za porodicu i civilno društvo. Do kraja juna ove godine stiglo je 1.363 zahtjeva, dok ih je tokom cijele prošle godine bilo 2.241. U 2023. evidentirano je 1.079, a u 2022. godini 951.
Najnovija inicijativa vlade podstakla je organizacije koje se bave prigovorom savjesti da promjene svoju strategiju.
“Od prošle nedjelje savjetujemo svim mladima, a posebno onima rođenim poslije 1. januara 2010, da podnesu zahtjev za prigovor savjesti, jer će oni svakako biti obuhvaćeni novim Zakonom o vojnoj službi”, kaže Šulce fon Glaser.
Ranije se onima koji nisu imali kontakt s vojskom savjetovalo da se jednostavno ne prijavljuju, kako ne bi privukli pažnju Bundesvera. Novi propisi, međutim, nalažu da mladići rođeni 2008. i kasnije moraju da popune obavezni upitnik, a od leta 2027. planirana je i regrutacija novih dobrovoljaca – i muškaraca i žena.
Iako novi zakon formalno zadržava dobrovoljnu prirodu služenja, on sadrži i mehanizam koji bi omogućio Bundestagu da uvede obavezan vojni rok ako Bundesver ne uspije da prikupi dovoljan broj dobrovoljnih regruta.
Povjerenik Bundestaga za vojsku Hening Ote (CDU) već poziva na uvođenje jednogodišnje obavezne službe za sve.
“To ne mora da bude samo vojska. Mladi bi mogli da služe i u hitnim službama, kulturi, sportu ili volonterskom radu”, izjavio je Ote, dodajući da vojsci nedostaje i žena.
On je poručio da će se založiti za obavezu ako procjeni da sistem dobrovoljnog služenja ne daje dovoljno rezultata.
Udruženja mladih upozoravaju da nisu dovoljno uključena u raspravu o novom zakonu i traže više uticaja u donošenju odluka. Podmladak stranke Zeleni naročito je zabrinut. Oni smatraju da zakon može dovesti do “masovnog regrutovanja” u predstojećim godinama.
Portparol Zelene omladine Jakob Blazel izjavio je da je riječ o “uvođenju vojnog roka na mala vrata”. On je kritikovao nove obaveze koje se stavljaju pred mlade, ističući da su oni i inače spremni na angažman kroz volontiranje.
Umjesto toga, Blazel je pozvao da se uloži više novca i otvore dodatna mjesta za dobrovoljce u oblastima kao što su pomoć u katastrofama, zaštita klime i jačanje društvene solidarnosti.
“Rusija vodi hibridni rat dezinformacijama i udarima na naše društveno jedinstvo. Zato nam treba više ulaganja u socijalnu koheziju, a ne prisila”, rekao je mladi političar njemačkih Zelenih.
