Bogojavljanje je jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika, koji predstavlja objavljivanje Bogočovjeka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju.
Toga dana se, prema Bibliji, poslije krštenja Isusa Hrista u rijeci Jordan, koje je obavio Jovan Krstitelj, Sveti Duh u vidu goluba spustio na rame Isusovo i začuo se glas Boga Oca s neba. Tako se Bog javio u tri ličnosti: Oca, Sina i Svetog Duha.
U vezi sa Bogojavljanjem kod srpskog naroda razvili su se brojna vjerovanja i običaji.
Većina običaja i obreda je bila podstaknuta željom za zdravljem, pa je bilo uobičajeno, a to može samo onaj ko je zdrav, da se izjutra, prije sunca obavi ritualno kupanje u rijeci.
Plivanja za Časni krst organizuju se širom zemlje. Mnogi vjernici nose kućama vodu koju su blagosiljali sveštenici jer se vjeruje da je ljekovita.
Vjeruje se da ulazak u vodu donosi dobro zdravlje i spira grijehe, kao i da sva voda na Bogojavljenje postaje sveta. Neki vjeruju da ledena voda može da ima pozitivan uticaj na tijelo.
Kod Srba je obnovljen običaj da se u rijeku baci Časni krst, a mladići se takmiče da do njega stignu i prvi ga uhvate. Krst, koji bi trebalo da bude napravljen od zaleđene prošlogodišnje Bogojavljenske vodice, onom ko prvi dopliva do njega, donosi sreću tokom cijele godine.
Novosti
