Ukrajina bi mogla da pristane na prekid vatre i ustupanje teritorija koje je Rusija već okupirala, kao dio mirovnog plana koji ima podršku Evrope.
Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je ranije evropskim čelnicima da moraju odbaciti bilo kakvo rješenje koje predloži Donald Tramp, a koje bi uključivalo odustajanje od dodatnih teritorija. Ipak, on je naslutio da bi Rusija mogla da zadrži dio zemlje koji je već zauzela, piše britanski “The Telegraph”.
Takav scenario značio bi zamrzavanje fronta na sadašnjim pozicijama i de fakto predaju kontrole Rusiji nad okupiranim područjima u Lugansku, Donjecku, Zaporožju, Hersonu i na Krimu. Do ublažavanja pregovaračke pozicije Kijeva dolazi uoči ključnih razgovora između Trampa i Vladimira Putina na aljasti, planiranih za petak.
Strah od dogovora iza leđa
Ukrajina i Evropa sve su zabrinutije da bi Tramp i Putin mogli ispregovarati kraj rata bez učešća Zelenskog. “Plan se može odnositi samo na trenutne pozicije koje drže vojske”, izjavio je jedan zapadni zvaničnik, opisujući vikend užurbane diplomatije između Kijeva i saveznika.
“Imam mnogo strahova i mnogo nade”, rekao je poljski premijer Donald Tusk, dodavši kako su američki zvaničnici obećali da će se konsultovati s evropskim čelnicima prije direktnih razgovora Trampa i Putina.
Glavna briga Evrope je navodni mirovni plan koji podržava Moskva, a koji uključuje zamrzavanje fronta ako Kijev pristane da se povuče iz dijelova Donjecka i Luganska koje još uvijek kontroliše.
Evropske diplomate smatraju da se Putinovi ratni ciljevi nisu značajno promijenili i da on i dalje traži rušenje prozapadne vlade u Ukrajini. Rusija i dalje cilja na “potpunu kapitulaciju” Kijeva, uključujući blokiranje članstva u NATO i demilitarizaciju, navodi se u izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISW).
Evropska podrška i crvene linije
Iako se čini da je spremna na ustupanje dijela teritorije, Ukrajina će na mirovno rješenje pristati samo ako ono nudi snažne bezbjednosne garancije u obliku isporuka oružja i puta prema članstvu u NATO. Evropske prestonice odlučile su da podrže viziju Kijeva kako bi uvjerile Trampa da iza jedinstvene “crvene linije Ukrajine i Evrope” stoji diplomatska težina, koja odbacuje ustupke teritorija pod ukrajinskom kontrolom.
“Evropljani sada razumiju svoju ulogu kao podršku Ukrajini u smislu diplomatskih pregovora”, rekao je zapadni zvaničnik.
“Za Poljsku i naše partnere jasno je da se državne granice ne mogu mijenjati silom”, poručio je Tusk.
“Ruski rat s Ukrajinom ne smije donijeti korist agresoru”.
Tramp: Ja sklapam poslove
Američki predsjednik je novinarima izjavio da će na sastanku s Putinom pokušati da vrati dio teritorija Ukrajini.
“Doći će do neke razmjene, nekih promjena u zemlji”, rekao je Tramp. “Rusija je okupirala veliki dio Ukrajine. Pokušaćemo vratiti dio tih teritorija Ukrajini”.
Opisao je sastanak u petak kao “ispipavanje terena” s ciljem da podstakne Rusiju na prekid rata.
“Imaćemo sastanak s Vladimirom Putinom, i na kraju tog sastanka, vjerovatno u prva dva minuta, znaću tačno može li se postići dogovor jer to je ono što radim. Ja sklapam poslove”, samouvereno je poručio Tramp.
Teška odluka za Zelenskog
Evropski zvaničnici vjeruju da ukrajinski predsjednik ima dovoljno manevarskog prostora kod birača koji bi prihvatili predaju zemlje Moskvi kao cijenu za kraj rata. Međutim, Kijev sebi teško može da priušti ustupanje novih teritorija, naročito u Donjeckoj regiji. Uz to, ustav bi mu mogao blokirati ustupanje teritorija bez nacionalnog referenduma.
Generalni sekretar NATO Mark Rute opisao je ovu odluku kao izazov “kako se nositi s činjeničnom situacijom da Rusi u ovom trenutku drže ukrajinsku teritoriju”.
“Od ključne je važnosti da, iako možda postoji činjenična situacija da to čine, mi to nikada ne možemo prihvatiti u pravnom, de jure smislu”, rekao je Rute.
Rusija trenutno zauzima oko 20 odsto ukrajinske teritorije u okviru međunarodno priznatih granica iz 1991. godine, prenosi “Telegraf“.
