Rezoluciju o Srebrenici koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN definitivno ne treba podržati, rekao je najveći svjetski stručnjak za Holokaust Efraim Zurof.
– Označavanje Srebrenice kao slučaja genocida dodatno će oslabiti i erodirati značaj pojma koji i dalje služi kao važno upozorenje čovječanstvu o opasnostima ratova i sukoba – dodaje stručnjak.
Zurof, koji je direktor Centra “Simon Vizental”, pojasnio je da nije svaki ratni zločin genocid, ukazujući su Srbi poštedjeli sve žene i djecu.
– Da su Srbi imali namjeru da počine genocid, pobili bi sve bosanske muslimane okupljene u Srebrenici – rekao je Zurof.
On je podsjetio na tekst Menahema Rozensafta od 24. aprila ove godine u listu “Tajms of Izrael” u kome on već u uvodnom pasusu insistira da Generalna skupština UN mora priznati masakr 8.000 muslimanskih muškaraca u Srebrenici u julu 1995. godine kao “slučaj genocida” i napominje da autor tu otkriva glavne nedostatke u svojoj žalbi.
– Da bi podržao svoj slučaj, Rosensaft, bivši generalni savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa, tvrdi da, pošto želi da vjeruje da je Hamasov pokolj najmanje 1.200 izraelskih građana i stanovnika 7. oktobra bio “čin genocida”, imamo apsolutnu obavezu priznavanja i obilježavanja genocida i drugih zločina protiv čovječnosti – navodi Zurof u tekstu za “Tajms of Izrael”.
Takođe ističe da, iako se lako može poistovjetiti sa inicijativama za obilježavanje pravih slučajeva genocida, ni pokolj Hamasa od 7. oktobra ni ubistva počinjena u Srebrenici ne kvalifikuju se kao slučajevi genocida.
– Svaka od ovih tragedija je još jedna jedinstvena kratka epizoda u vojnim sukobima, koji su trajali mnogo duže, a koji u slučaju Gaze traju do danas – rekao je Zurof, dodajući da je to jedan od glavnih razloga zašto profesor Jehuda Bauer, doajen istoričara Holokausta, godinama insistira da se ono što se dogodilo u Srebrenici ne kvalifikuje kao genocid.
Zurof je pojasnio da ako bismo ove i slične događaje klasifikovali kao slučajeve genocida, pojam bi bio potpuno ispražnjen od svoje trenutne težine i značaja, i izgubio bi bilo kakav uticaj koji još ima do danas.
– Tako bi se, na primjer, 11. septembar mogao klasifikovati kao slučaj genocida, kao i japanski napad na Perl Harbur, ili u tom slučaju bombardovanje Hirošime i Nagasakija, ili Drezdena i Hamburga u Drugom svjetskom ratu, kao i stotine drugih tragičnih incidenata – istakao je Zurof.
Srna
