Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obilježavaju Preobraženje Gospodnje. Praznik je posvećen trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.
Preobraženje Gospodnje je događaj opisan u Jevanđeljima Novog zavjeta, tokom kojeg je Isus Hrist postao kao svjetlost. Pravoslavni vjernici ga slave 19. avgusta, a ove godine pada u subotu.
Kupanje u rijekama
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje. Preobraženje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta. Inače je ovaj post jako strog i uglavnom je na vodi, ali je na praznik Preobraženja dozvoljena riba na trpezi.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.
Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mestima održavaju se vašari.
Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija, te se tako smatra da se na sutrašnji dan završava ljeto.
Vjeruje se takođe da se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, zato treba u ponoć pogledati u nebo.
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina. U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene.
Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vrijeme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promjene u prirodi nastala je u narodu izreka “Preobraženje je, preobražava se i gora i voda”.
Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rijekama.
Običaji i vjerovanja
Žene uoči Preobraženja vežu crveni ili bijeli konac oko ruke i pomisle želju. Ako se konac ne prekine u toku dana, želja će se ispuniti. Prema rasprostranjenom vjerovanju, na ovaj dan se ne radi, takođe, na ovaj dan ne treba preko dana ljenčariti i spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv.
Nije dobro ni da neko plače jer će plakati cijele godine, a ni da ljudi cijeli dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.
Ali ono što obavezno treba učiniti jeste da prvi put probate grožđe.
Na ovaj dan se strogo posti, a u nekim selima je običaj da se pričešćuju u crkvi. Vjeruje se da ako je na ovaj dan lijepo vrijeme, sljedeće godine neće biti dobra ljetina, piše Kurir.
SrpskaCafe
