Nakon pregleda 260 budućih prvačića, ljekarima i profesionalcima iz drugih oblasti u dobojskom Domu zdravlja nešto je zapalo za oko, zbog čega bi njihovi roditelji trebalo da se zamisle.
“Kad dijete dođe kod terapeuta, bez obzira na to koliko smo mi njima nepoznata lica, nepoznat je i pedijatar, nepoznat je i stomatolog, nekako su hladni. Preko puta nepoznate osobe ako sjedneš, mi smo uvijek i nasmijani i postavljamo neka pitanja koja su iz svakodnevice, npr. koliko imaju godina, znaju li u koju školu će ići, koga imaju kod kuće, djeca nemaju taj osmijeh koji očekuješ od petogodišnjaka ili šestogodišnjaka, da su vedri, pa na kraju krajeva i ako su primili vakcinu da su tužni i da kažu boli me. Nekako to izostaje. Ne kažem da je kod sve djece tako, ali u većini slučajeva jeste, tako da se zapitamo šta će biti s tim generacijama u periodu puberteta i kasnijeg odrastanja, i roditeljstva, na kraju krajeva. Mislim da, i govor i emocije uglavnom idu iz porodice. Porodica nam je ključ i osnov svega, na tome treba raditi”, kaže Mira Cvijanović, logoped u Timu za djecu i omladinu Centra za zaštitu mentalnog zdravlja.
Za polazak u školu nije bitan samo hronološki uzrast, odnosno starost djeteta, navodi pedijatrica Dejana Jovanović.
“Dijete mora da bude u potpunosti tjelesno zrelo, emocionalno i psihički zrelo da bi pratilo ubrzani tempo škole. Do sada smo pregledali 260 djece, očekujemo oko 300. Najčešća odstupanja koja smo primijetili jesu poremećaji oštrine vida, zatim ravna stopala i poremećaj razvoja govora. To je takozvani ekranizam, odnosno tzv. digitalna dadilja, jer djeca dosta vremena, nažalost, provode ispred ekrana. Ekrani su zaslužni za poremećaj oštrine vida i, naravno, poremećaj razvoja govora jer da bismo razvijali govor mi moramo da pričamo sa drugom osobom, odnosno da imamo dijalog. To su neki novi poremećaji koje ove nove generacije imaju i, nažalost, to ima tendenciju rasta”, rekla je Jovanovićeva.
Natalija Miljanović, majka budućeg prvaka, ispričala je da je njen sin Nikola treći prvačić u porodici.
“Ima malo poteškoća sa određenim slovima, što ćemo da ispravimo do početka školske godine, ali sve u svemu je zdrav i spreman za školu”, kaže Miljanovićeva.
Sistematski pregledi još traju, a osim kod logopeda i pedijatra, roditelji sa mališanima odlaze i kod stomatologa.
“Iz godine u godinu možemo reći da su zubići sve bolji i bolji, vjerovatno zbog toga što je kod nas razvijena Služba za preventivnu i dječju stomatologiju, tako da je karijesa s godinama sve manje što je jako dobro. Sve je više zdravih šestica koje se na vrijeme zalivaju, tako da se sa preventivnim mjerama počinje iz početka i onda kada je to neophodno, tako da su zbog toga u stvari i bitni sistematski pregledi. Sa svakim pregledom uoče se i zdravi zubi i kariozni zubi, zdravi se zaštite od kvara, a ove kariozne možemo na vrijeme da popravimo”, kazala je Anita Kalajdžić, dječji stomatolog.
