Početna » SVE JE BIO NESREĆNI SLUČAJ? Evo koga bi Iran mogao da okrivi za tragediju u kojoj je poginuo predsjednik Raisi

SVE JE BIO NESREĆNI SLUČAJ? Evo koga bi Iran mogao da okrivi za tragediju u kojoj je poginuo predsjednik Raisi

by Urednistvo

Pogled na snimke pada helikoptera iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, koje su objavile spasilačke ekipe dovodi do zaključka da je riječ o nesrećnom slučaju, ali u takvim slučajevima, posebno kada su u pitanju režimi u kojima nema slobodnog protoka informacija, postoji širok prostor za teorije zavjere.

Takav proces vođen je izjavama iranskog šefa, verskog vođe Alija Hamneija: „Iranski narod ne treba da brine, neće biti previranja u zemlji“. Vrh vlasti je, dakle, zabrinut jer bi razne struje mogle da iskoriste nesreću kao razlog za nemire. U Iranu je čak i manji razlog izazvao proteste na državnom nivou, piše Jutarnji list.

SAD nema interes, Izrael vjerovatno nije

Izrael bi imao interes da izazove nestabilnost u Iranu, ali je trenutno pod snažnim pritiskom SAD da prekine agresiju na pojas Gaze, dok premijer Benjamin Netanjahu smatra da mu operacija protiv ostataka palestinskog militantnog pokreta u gradu Rafa garantuje da će ostati na vlasti iako ima sposobnost da djeluje na više frontova.

Kako navodi Jutarnji list, SAD nemaju interesa za eskalaciju krize u regionu jer rade na osjetljivim pitanjima rješavanja rata u Pojasu Gaze i bezbjednosnog sporazuma sa Saudijskom Arabijom. Rusija je saveznik Irana, tako da možemo pretpostaviti, u ovoj fazi, da nije bilo spoljnih aktera koji bi izazvali nesreću.

U analizi, dakle, polazi se od premise da se radi o nesrećnom slučaju.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev reagovao je brzo , razumljivo jer se Raisi vraćao iz posjete njegovoj zemlji. Brza reakcija je i nastojanje da se od Bakua skine svaka moguća odgovornost. Odnosi između Azerbejdžana i Irana, iako su obje zemlje šiitske, daleko su od dobrih. Baku je razvio strateške odnose sa Izraelom, što mu je pomoglo da vrati teritoriju koju je Jermenija okupirala, a to je više nego dobar razlog za neprijateljstvo prema Teheranu. Iran je nezadovoljan jer je Azerbejdžan i dalje sekularan i želio bi da vidi režim koji bi se okrenuo iranskom modelu „Islamske Republike“ koji bi omogućio Teheranu da ima jači uticaj na Kavkazu, gdje mu je jedini saveznik slaba Jermenija, piše Jutarnji.

Ebrahim Raisi
FOTO: X/SHAYKHSULAIMAN

Baku zabrinut zbog mogućih reperkusija iranskog režima na azerbejdžansku manjinu koja mu nije sklona, Teheran smatra da je ta etnička grupa, uz Kurde, u velikoj mjeri odgovorna za proteste koji su izbili poslije ubistva mlade Kurdske žene , Mahsa Amini, u policijskoj stanici jer nije nosila hidžab, religioznu maramu koja pokriva glave, kako je zamislila iranska moralna policija. Kurdi su takođe sekularni.

Trenutna situacija na Kavkazu ne vapi za dodatnim nemirima, Gruziju potresaju protesti dijela javnosti protiv proruskog zakona koji ograničava inostrano finansiranje medija i nevladinih organizacija, Jermenija ne može da prihvati poraz koji joj je nanio Azerbejdžan, a u Čečeniji, sa sjevera, je diktator Ramzan Kadirov . Kada tome dodamo jačanje terorističke grupe Islamska država u Centralnoj Aziji, koja je nedavno izvela strašni teroristički napad u Moskvi – u Avganistanu je objavila da kontroliše cijelu provinciju Nangarhar, a njen uticaj raste u Tadžikistanu – a stvara se opasna kritična masa.

Tri važne frakcije u borbi za vlast

Raisi je bio prvo ime u većini rasprava o nasljedniku vrhovnog vjerskog vođe Hamneija, star i bolestan, ali snažan, čime je potvrdio da je moć najbolji lijek za sve bolesti. U vjerskom spektru iranskog rukovodstva postoje ozbiljni sukobi između ideologa koji žele da neformalno okončaju republiku i konzervativaca koji žele da sačuvaju ovaj sistem. Nema više reformista, tačnije istisnuti su sa vlasti. Ako je Hamnei preminuo tokom svog mandata, Raisi je trebalo da preuzme tu funkciju dok budu raspisani novi predsjednički izbori. Kako se radi o osobi koja je pokazala bezobzirnost u obračunu sa ženskim protestima, nije isključeno da predsjedničku funkciju prepusti bliskom saradniku. Konzervativnom krilu to se nije dopalo, dodaje Jutarnji list.

Moćna iranska vojska, prije svega Revolucionarna garda, želi da sačuva sadašnji sistem u kome imaju snažan uticaj na ekonomske tokove, što im omogućava pristup sredstvima gotovo bez kontrole. Ideja da mule preuzmu skoro svu vlast im se uopšte nije dopala. Oni smatraju da njihove zasluge u formiranju regionalne koalicije od Hamasa do jemenskih Huta zaslužuju još veći udio u vlasti.

Ebrahim Raisi
FOTO: AP/VAHID SALEMI

Nedavni krvavi teroristički napad koji je IS izvela u Iranu krajem januara, kada je poginulo više od 80 ljudi, potvrda je da se bezbjednosne službe više bave unutrašnjim odnosima i sukobima nego brojnim prijetnjama.

Zagonetku komplikuje Hamneijev pokušaj da izbalansira pomenute frakcije, koje su već zauzele dosta borbenih pozicija, zbog čega ima sve više indicija da mora da pokaže onu vrstu odlučnosti koju ne želi, kao što je bio slučaj sa odluku o napadu na Izrael nakon što je raketa koju je ispalila izraelska vojska ubila grupu visokih komandanata Garde u Damasku.

Nema sumnje da će u iranskoj vladi postojati grupa koja će okriviti Izrael za napad. Iz tog razloga ne treba isključiti mogućnost određenog oblika odmazde, ali ne odmah, već kada se situacija smiri. Ideju o mogućem napadu na izraelske interese podstaknuće unutrašnje nesuglasice u vladi premijera Benjamina Netanjahua, odlukom Benija Ganca , lidera opozicije, koji je najavio izlazak iz ratnog kabineta.

Hamas je napao dok su unutrašnji sukobi kulminirali. Jemenski Huti će nastaviti da napadaju brodove, a libanski Hezbolah nastaviće politiku suzdržavanja od otvorenog sukoba sa Izraelom zbog stanja u zemlji koja je opustošena dugovima, vjerskim i političkim podjelama.

(Kurir.rs/ Jutarnji list/ Preneo: T.A.)

You may also like

Adriapress

Bez filtera, bez igara. Gradimo regionalne mostove informacije.

Najnovije

@2023 Adriapress – Sva prava zaštićena.