Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je američkim glasačima najvažnije pitanje uoči skorašnjih predsjedničkih izbora inflacija, odnosno problem porasta cijena. Iako je inflacija u SAD-u u julu usporila više nego što se očekivalo kao odraz nižih cijena energije, mnogi Amerikanci i dalje smatraju da su životni troškovi previsoki i nezadovoljni su stanjem nacionalne privrede.
Stoga je na vrhu liste prioriteta predsjedničkih kandidata predstaviti javnosti što privlačniji ekonomski program.
Nakon što je Donald Tramp izložio svoj privredni plan u Sjevernoj Karolini, očekivalo se da će isto učiniti i Kamala Haris. Agenda demokratske predsjedničke kandidatkinje pokazuje da će se u prvih 100 dana rada zalagati za donošenje nacionalne zabrane povećanja cijena hrane.
Njena taktika protiv dizanja cijena namirnica uključivaće davanje ovlaštenja Saveznoj komisiji za trgovinu da prati firme koje se nezakonito međusobno dogovaraju o podizanju cijena. Haris će poseban naglasak staviti na rast cijena mesa, i to tako da će agresivno istraživati i procesuirati namještanje cijena kroz lance opskrbe mesom te raditi na suzbijanju nepoštenih spajanja velikih trgovina mješovitom robom, rekli su za Politico njeni savjetnici.
Haris će se takođe fokusirati na smanjenje troškova iznajmljivanja stanova, a u središtu pažnje bit će i njen dosadašnji rad vezan uz izgradnju zajednica koje su otpornije na uticaje klimatskih promjena. Njen plan uključuje pružanje do 25.000 dolara podrške u avansu i 10.000 dolara poreznog kredita za one koji prvi put kupuju stan. Ova podrška je usmjerena na zaposlene porodice koje su na vrijeme platile stanarinu za dvije godine i koje planiraju kupnju prvog stana ili kuće, ali ne mogu uštedjeti dovoljno novca.
Oko pola miliona Amerikanaca moglo bi dobiti ovu pomoć, pod uslovom da oni i njihovi roditelji nikad ranije nisu posjedovali nekretninu. Osim toga, Haris želi stvoriti novi inovacijski fond od 40 milijardi dolara za poticanje inovativne stambene izgradnje, što je dvostruko više od predloženog fonda koji je prethodno najavila Bajdenova administracija. Demokratska kandidatkinja za predsjednicu takođe poziva na izgradnju tri miliona novih stambenih jedinica i zaustavljanje investitora s Vol Strita da masovno kupuju nekretnine.
Poput Džoa Bajdena, Kamala neće povećavati poreze američkim kućanstvima koja zarađuju 400.000 dolara ili manje godišnje, a poput Donalda Trampa, zalagaće se za ukidanje poreza na napojnice za ugostitelje i uslužne radnike. Po uzoru na Bajdena, Kamala će se takođe nastaviti baviti troškovima lijekova na recept.
Bajdenova administracija ranije je ispregovarala niže cijene za 10 najprodavanijih i najskupljih lijekova na recept za korisnike Medicarea. Haris nastoji izbjeći podjelu birača i napade od konzervativaca pa je odustala od nekih mjera koje je predlagala tokom svoje kratkotrajne predsjedničke kandidature 2020., poput zabrane frackinga, ukidanje financiranja policije ili Medicare za sve.
Ekonomska platforma Kamale Haris u velikoj se mjeri nastavlja se na onu predsjednika Džoa Bajdena te joj je cilj prije svega privući srednju klasu. Ali, za razliku od Bajdenove agende, Haris ide dalje kad je riječ o politikama koje pomažu radničkim porodicama s djecom. Dok je bila u Senatu, Haris je kosponzorisala zakon o povećanju poreske olakšice za djecu, koji smanjuje poresko opterećenje za porodice s nižim primanjima.
To joj je pitanje ostalo važno te je navodno jedan od razloga zašto je izabrala Tima Walza za svoju desnu ruku i taj što je uspio uvesti plaćeni roditeljski dopust u svojoj saveznoj državi Minesoti. Haris bi se mogla zalagati za proširenje poreskih olakšica za djecu, koje nije usvojeno jer su republikanci stopirali prijedlog zakona u Senatu, prenosi Jutarnji.
