Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH suočava se već duže vremena sa nedostatkom zaposlenih, a u prilog ovoj tvrdnji govori podatak da u sklopu ove institucije trenutno radi 2.337 radnika, što je 70 odsto od potrebnog broja, jer je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji predviđeno 3.319 radnih mjesta.
Samo u prošloj godini, dakle 2023. godini, čak 242 zaposlena otišla su u penziju ili su napustila UIO BiH, što je, ako se pogleda trenutni broj radnika, više od 10 odsto.
Isto se očekuje i u 2024. godini, zbog čega iz Uprave ne kriju zabrinutost.
“Zbog budžetskih ograničenja i sporog procesa zapošljavanja, postoji značajan jaz između broja sistematizovanih i popunjenih radnih mjesta. UIO je suočena i s nepovoljnom starosnom strukturom radnika, jer 19 odsto zaposlenih ima 60 godina ili više, a 49 odsto je starije od 50 godina”, priznaju iz UIOBiH.
Dio problema pokušaće riješiti zapošljavanjem 50 pripravnika, što je predviđeno budžetom za ovu godinu.
“25 ekonomista, 15 inžinjera i 10 pravnika. UIO će krajem septembra raspisati i dva javna oglasa za prijem novih izvršilaca, čime bi se poboljšala ukupna kadrovska slika. Na taj način dio zaposlenih biće raspoređen po regionalnim centrima i u Glavnoj kancelariji UIO u svim organizacionim jedinicama”, navode iz UIO BiH.
U priči o broju zaposlenih i nedostatku radne snage, treba istaći činjenicu da je više od 57 odsto trenutno zaposlenih u UIO angažovano na carinskim poslovima.
Ovaj podatak je izuzetno bitan, jer je u toku turistička sezona, vrijeme kada su granični prelazi praktično prebukirani, toliko da se na pojedinima u prethodnih nekoliko dana čeka i po nekoliko časova.
Ako se u obzir uzme da više od polovine zaposlenih u UIO radi na carinskim poslovima, logično je pitati se zbog čega su onda tolike gužve na granici.
Pojašnjavajući situaciju, iz UIO BiH kazali su za Avaz da se tokom turističke sezone otvaraju se i sezonski granični prelazi, te da to predstavlja dodatni teret službenicima, koji se premještaju iz sjedišta Uprave. Međutim, dalje tvrde da se kolone na granicama ne stvaraju zbog carinske službe.
“Gužve su posljedica povećanog saobraćaja, kontrole putnih isprava, viza, ali i stanja graničnih prelaza s nedovoljno saobraćajnih traka”, pojasnili su iz UIO BiH.
Na ovaj način priznaju da je infrastruktura na graničnim prelazima zastarjela.
“Većina graničnih prijelaza davno izgrađena te je zastarjela infrastruktura. Oprema za hlađenje i grijanje, koja je u funkciji više od 20 godina, zahtjeva zamjenu u skladu s relevantnim standardima. Novoizgrađeni prelazi u BiH ispunjavaju međunarodne standarde, ali veći broj njih ne. Modernizacija graničnih prelaza dio je šireg procesa integracije BiH u EU, gdje su visoki standardi za upravljanje granicama ključni za članstvo u Šengen zoni, kao i za olakšavanje međunarodne trgovine i putovanja”, kazali su u UIO BiH.
Gužve na granicama, te lošu infrastrukturu kada je u pitanju carina, najviše osjete vozači kamiona, koji prilikom prelaska nekada izgube ne sate, već dane.
“Pozivi vozača i prevoznika u posljednje vrijeme su sve brojniji, jer su prelazi Gradiška, Rača, Pavlovića most, Izačić, Brod veoma opterećeni, a na pojedinima se za ulazak na terminal čeka od 24 do 48 sati, a potom i na terminalu još dan”, kaže Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika Republike Srpske.
Poručuje da je lično razgovarao sa carinskim radnicima na Pavlovića mostu, jer je nedavno zatekao kolonu i kolaps između dva mosta. Tu mu je, kako navodi, priznato ono sa početka ovog teksta, da nedostaju radnici.
“Razlog čekanja je nedostatak radnika. Na tom graničnom prelazu imate samo dva radnika UIO BiH koji rade i na ulazu i na izlazu roba, a bukvalno se služe samo jednim pečatom. Dva radnika koji trče tamo i ovamo i dobacuju pečat kako bi ovjerili papire, nemaju vremena ni da odu u toalet”, tvrdi Grbić.
