U prethodna dva mjeseca, veliki broj tropskih dana i nedostatak padavina ostavili su ozbiljne posljedice na proizvodnju kukuruza.
U ključnim fazama razvoja, metličenja, svilanja i nalivanja zrna, kada je potreba za vodom najveća, mnogi usjevi ostali su bez dovoljne vlage.
“Posljedice su vidljive na terenu: uvijeni i suhi listovi, slabiji rast, tanje stabljike, nedovoljno razvijeni klipovi i redovi zrna koji često ostaju prazni. Na parcelama gdje je šteta već učinjena, proizvođači su, sasvim razumljivo, obustavili dalje investicije, a dio merkantilnog kukuruza je prinudno siliran”, navodi Prognozno izvještajna služba zaštite bilja (PIS), prenosi Agroklub.ba.
Ipak, dodaju, nije svuda isto.
“U dijelu parcela, posebno na plodnijim zemljištima, ili tamo gdje je bilo lokalnih padavina i navodnjavanja, kukuruz se i dalje nalazi u solidnoj kondiciji, biljke su zelene i vitalne, a klipovi dobro formirani. Upravo ti usjevi sada ulaze u novu fazu rizika.”
Plamenac i sovice
U očuvanim usjevima, ovih dana registrovana su novopoložena jajna legla kukuruznog plamenca i kukuruzne sovice u merkantilnom, sjemenskom kukuruzu i kukuruzu šećercu.
Kod sjemenskog kukuruza i šećerca, prisustvo gusjenica direktno smanjuje tržišnu vrijednost i kvalitet.
Kod merkantilnog kukuruza, dodatni rizik je pojava gljiva roda Aspergillus na oštećenim klipovima, koje pri visokim temperaturama i suši mogu da sintetišu aflatoksin – već u polju!
“Iako je situacija teška, a prinosi već izvjesno umanjeni, u usjevima dobre kondicije rod se još uvijek može sačuvati – ali samo ako se reaguje na vrijeme. Zato je važno da proizvođači koji imaju usjeve u dobroj kondiciji redovno obavljaju preglede i prate prisustvo jaja plamenca i sovice”, savjetuju iz ove službe.
Pragovi štetnosti
Kod sjemenskog kukuruza i šećerca prag štetnosti je 5 odsto biljaka sa jajnim leglima, a kod merkantilnog kukuruza 10 odsto biljaka sa jajnim leglima. Ukoliko se ti pragovi dostignu, preporučuje se tretman insekticidima na bazi aktivne materije hlorantraniliprol (karenca 14 dana kod kuruza) ili hlorantraniliprol+ lambda-cihalotrin (karenca sedam dana).
“Tretmane je najbolje sprovesti u kasnim večernjim satima, jer visoke dnevne temperature mogu smanjiti efikasnost insekticida. U usjevima kukuruza šećerca gdje je berba u toku ne preporučuje se primjena hemijskih mjera zaštite. Prilikom sprovođenja hemijskih mjera zaštite treba strogo voditi računa o karenci primijenjenog preparata”, savjetuje ova služba.
Kako ističu, ovaj tretman je posebno važan za proizvođače koji kukuruz koriste za stočnu ishranu, naročito kod mliječnih goveda – u ovom slučaju, ne čuva samo prinos, već i zdravstvena ispravnost zrna!
“Prema najavama meteorologa, već od vikenda nas očekuje novi talas tropskih temperatura – što znači dodatno pogoršanje stanja u usjevima, ali i ubrzan razvoj štetočina i gljiva iz roda Aspergillus. Zato je zaštita od štetočina u ovom momentu jedna od mjera kojom se može sačuvati kvalitet i sigurnost roda kukuruza, u ovoj izuzetno nepovoljnoj godini”, zaključuju.
