Pred početak školske godine, u Zavodu za zapošljavanje, najviše konkursa bilježe za nastavni kadar u osnovnim i srednjim školama Republike Srpske. Tako se traži više od 330 nastavnika i profesora, bilo za punu normu ili tek nekoliko časova.
U posljednja dva mjeseca, oko 250 zahtjeva školskih ustanova, za konkurse na radna mjesta, stiglo je na adresu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
– Tu je najviše profesora razredne nastave – 74, 41 vaspitač u predškolskim ustanovama, profesora razredne nastave 19, nastavnika srpskog jezika i književnosti 18, kao i 12 profesora fizike – rekao je Damjan Škipina, direktor Zavoda za zapošljavanje.
Iako se prema konkursima traži 330 nastavnika, u praksi to izgleda drugačije, jer nisu svi konkursi za nastavnike u osnovnim školama raspisani za puno radno vrijeme.
– Imate 11 konkursa, međutim kada saberete sve časove, većina je časova na određeno vrijeme, časovi i zamjene i nemate ni jedan konkurs da imate puno radno mjesto na neodređeno, i tako je za većinu predmeta… U principu nisu to puna radna mjesta – naveo je Miroslav Popržen, predsjednika Aktiva direktora Osnovnih škola.
Mnogi nastavnici punu normu, a tako i punu platu, ostvaruju radeći u čak četiri škole.
Iz Ministarstva prosvjete, u pisanom odgovoru navode, da prije raspisivanja konkursa, škole preraspoređuju postojeći kadar, upravo zbog popunjavanja norme, a da se konkurs raspisuje samo ako nema raspoloživog kadra za preraspodjelu.
– U nekim sredinama, zbog smanjenog broja učenika, dolazi do pojave tehnološkog viška radnika, dok se u nekim sredinama zbog povećanog broja upisanih učenika javlja potreba za novim kadrovima. Zato se veoma često angažuju radnici na određeno vrijeme na jednu školsku godinu, da ne bi došlo do stvaranja novog tehnološkog viška radnika, pa se u ovom periodu zbog toga, pred početak nove školske godine, raspisuju konkursi za prijem radnika u školama – pojašnjavaju iz Ministarstva prosvjete i kulture Srpske.
Međutim, škole muku muče sa deficitarnim kadrovima poput profesora fizike i matematike.
– Nisam siguran, ali mislim da na Birou nemate ni jednog profesora fizike u cijeloj Republici Srpskoj. To je najdeficitarnije zanimanje u osnovnim školama, ali i u srednjim – dodao je Popržen.
Iz Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje – podatak da je u prvom upisnom roku za narednu akademsku godinu zabilježeno povećanje broja upisanih studenata na studijske programe koje obrazuju nastavnički kadar.
– Ministarstvo na osnovu liste deficitarnih zanimanja, koja se donosi za svaku akademsku godinu, a među kojima se nalaze i studijski programi koji obrazuju nastavničke kadrove – srpski jezik i književnost, fizika, matematika, matematika i informatika, matematika i fizika, filozofija, istorija, istorija i arheologija i geografija (nastavni smjer), stimuliše upis na navedene studijske programe tako što dodjeljuje stipendije studentima koji se odluče da upišu i studiraju na nekom od deficitarnih studijskih programa – stoji u saopštenju Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Srpske.
Iz Sindikata obrazovanja kažu da se pomaci mogu napraviti stimulacijom za deficitarna zanimanja, ali i većom platom nastavnika i poštovanjem dostojanstva prosvjetnog radnika.
– Vjerujem da će neko ko je nadležan u tim stvarima razumjeti potrebu da nam treba inženjera, profesora, pedagoga, psihologa i sve ono što je deficitarno i što vidimo da tržište rada tj. naše škole mogu prihvatiti kao zaposlene. Treba ih stimulisati na neki način, na mnogo načina – kazao je Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja nauke i kulture, prenosi RTRS.
Svi sagovornici saglasni su u jednom – da oni obrazuju djecu i mlade i da tu ne smije biti promašaja.
Zato im treba podrška sistema i društva.
