Izraelska vojska nastavila je danas veliku kopnenu ofanzivu na grad Gazu, najveći urbani centar Pojasa Gaze, uz intenzivno bombardovanje i rušenje civilne infrastrukture.
Operacija pod nazivom „Gideonove kočije II“ ulazi u novu fazu, a izraelski generalštab najavljuje da će grad uskoro biti potpuno opkoljen. Prema saopštenju Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), u Gazu su iz različitih pravaca ušle dvije divizije, dok se u narednim danima očekuje dolazak još jedne, 36. divizije. Cilj je da se zauzme centralno područje grada za koje izraelska vojska tvrdi da se u njemu nalazi glavno sjedište Hamasa, uključujući i vojne komandante skrivene u tunelima.
Humanitarna kriza: stotine hiljada bježe pred ofanzivom
U proteklim danima, prema izraelskim izvorima, oko 400.000 Palestinaca napustilo je Gazu i uputilo se prema jugu, u takozvane „humanitarne zone“. Procjenjuje se da je prije početka ofanzive u gradu živjelo oko milion ljudi. Masovni egzodus izazvao je gužve i haotične scene na jedinoj dozvoljenoj ruti za evakuaciju – priobalnom putu Rašid, zbog čega je IDF otvorio i drugu evakuacionu liniju, preko glavne saobraćajnice Salah al-Din.
Međutim, izvještaji iz Gaze govore da bombardovanje ne prestaje ni na rubovima grada ni u njegovom centru. Prema lokalnim izvorima, pogođena su stambena naselja, bolnice i osnovna infrastruktura, što dodatno otežava evakuaciju.
Beduini zapalili kuće koje im Izrael želi srušiti
Veliki oblaci dima nadvili su se nad sjeverom pustinje Negev dok beduini demonstriraju protiv rušenja kuća za koje izraelske vlasti kažu da su izgrađene bez dozvole u As-Siru, selu južno od Beeršebe koje izraelska vlada ne priznaje.
Velike policijske snage djeluju u tom području “kako bi pomogle Upravi za zemljište u provođenju sudskog naloga o rušenju, nakon višestrukih pokušaja da se rušenje provede putem dijaloga”, navodi policija.
Prema tvrdnjama policije, desetine lokalnih stanovnika počeli su protestovati kada su policajci stigli, paleći gume i kuće koje Izrael želi srušiti. Policija je, prema riječima demonstranata, koristila šok-bombe i suzavac kako bi ih rastjerala. Na snimcima se vide manji sukobi između policajaca u opremi za razbijanje nereda i stanovnika.
Međunarodne reakcije i rastući pritisci
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da ga je američki predsjednik Donald Tramp pozvao u Bijelu kuću krajem mjeseca, neposredno nakon njegovog govora u Ujedinjenim nacijama. Ovaj sastanak već izaziva kritike dijela međunarodne zajednice koja smatra da Vašington podržava izraelsku vojnu operaciju bez ozbiljnog pritiska na postizanje primirja.
Sa druge strane, Evropska unija priprema oštre sankcije protiv Izraela. Diplomatski izvori navode da bi one mogle uključivati ograničenja u trgovini oružjem, zamrzavanje sredstava i zabrane putovanja izraelskim zvaničnicima. Nekoliko evropskih država već je otvoreno kritikovalo razmjere izraelske akcije i upozorilo na „humanitarnu katastrofu nezapamćenih razmjera“.
Protesti i unutrašnji pritisak na Netanjahua
Dok rat bjesni u Gazi, u samom Izraelu raste nezadovoljstvo zbog sudbine talaca koje Hamas još uvijek drži. Demonstranti, među kojima su porodice otetih, okupili su se ispred Netanjahuove rezidencije u Jerusalimu, zahtijevajući postizanje sveobuhvatnog sporazuma o razmjeni zarobljenika. Policija je rastjerala okupljene nakon više od 24 sata protesta, što je dodatno rasplamsalo unutrašnje podjele u izraelskom društvu.
Moguće posljedice: regionalna eskalacija i novi talas migracija
Stručnjaci upozoravaju da bi izraelska ofanziva mogla imati dalekosežne posljedice. Pored humanitarne katastrofe u Gazi, postoji rizik da se sukob prelije i na druga područja Bliskog istoka – prije svega Liban i Jemen, gdje su već zabilježeni izraelski napadi na luke pod kontrolom Huta.
Takođe, međunarodne humanitarne organizacije strahuju od novog talasa migracija prema Egiptu i Evropi, jer desetine hiljada ljudi ostaju bez krova nad glavom.
Uprkos svemu, izraelska vlada poručuje da operacija neće stati dok Hamas ne bude vojno poražen, dok palestinske vlasti tvrde da se radi o kolektivnom kažnjavanju naroda u Gazi.
Sukob tako ulazi u najopasniju fazu od početka rata, sa neizvjesnim ishodom i sve većim međunarodnim tenzijama.
Nezavisne novine
