Sve je veći broj intervencija zbog zmija, a u nesretnim situacijama dođe i do ugriza.
U slučaju ugriza postoje stvari koje nikako ne bi trebalo raditi.
“Na pojavu zmija, među ostalim, utiču vremenske prilike te dostupnost hrane. Zmije su sastavni dio urbanog ekosistema. Korisne su jer doprinose smanjenju broja glodara”, rekao je za “N1” Damir Skok, direktor Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba, u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, koji navodi da nije uočen povećan broj intervencija zbog zmija.
Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodara i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon.
Tri su najčešće vrste neotrovnica s kojima se možemo sresti.
“U Zagrebu i okolini od neotrovnica žive bjelica, bjelouška i smuk. Bjelica i bjelouška su sličnog izgleda – maslinasto zelene ili smećkaste boje s više ili manje izraženim bijelim šarama na stražnjem dijelu glave. Obje vrste mogu biti duže od metra. Smukulja je manja zmija. Smeđa je s nepravilnim tamno smeđim šarama na leđima. Ona kao mlada ima crven trbuh. Po tome se razlikuje od ostalih vrsta”, objasnio je Skok.
Šta ne smijete raditi kad sretnete zmiju?
Iako susret sa zmijama može biti neugodan, pogotovo kod onih osoba koje ih se boje, treba ostati miran.
Uz to, trebali biste znati šta nipošto ne smijete činiti pri takvom susretu.
“Kad primijete ljude, zmije bježe. Ljudi ne bi smjeli uznemiravati zmiju ili je pokušavati uhvatiti. Tada se zmija može osjetiti ugroženom i pokušati ugristi. Sve su zmije zakonom zaštićene, pa molimo ljude da ih ako ih sretnu, puste da nastave svojim putem. Ako je zmiju iz kuće, zgrade ili nekog drugog građevinskog objekta potrebno premjestiti u prirodu, najbolje je da to naprave članovi terenske ekipe Skloništa u Dumovcu”, savjetuje Skoko.
Simptomi nakon ugriza zmije
Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer direktno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza.
Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično, navodi HZJZ.
Poluotrovnice imaju žlijezde koje proizvode otrov i zadnje zube kojima ga ubrizgavaju, ali ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov.
Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube, pa je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura.
Ali, i u slučaju njihovog ugriza preporučuje se odlazak ljekaru radi čišćenja rane i dopunske doza vakcine protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodne vakcine.
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničiti, jer se time izaziva brže širenje otrova po tijelu.
Ruku treba postaviti u nivou srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje, ivicu otekline potrebno je označiti, a mjesto ugriza pokriti čistom, suvom oblogom.
Hrvatska ima dovoljne količine zmijskog antitoksina za ovu sezonu u zdravstvenim ustanovama, otkrili su iz Ministarstva zdravstva za “N1”.
Šta ne činiti pri ugrizu zmije?
HZJZ je detaljno naveš što ne smijete činiti prilikom ugriza zmije:
Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite ljekarsku pomoć.
Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprečava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
Ne pokušavajte isisati otrov.
Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer tačna determinacija vrste nije potrebna, ljekari dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih otrovnica sa našeg područja primjenjuje se jedinstven protivotrov.
